Iako će Amerikanci uskoro proslaviti okruglih 10 godina bez financijske krize, interes svjetskih financijskih medija zaokupila je daleka Australija čiji pobjednički niz bez recesije traje već 28 godina.
Koji je njihov tajni recept, puka ekonomska sreća ili posljedica dobrih politika iz kojih i ostale zemlje svijeta mogu nešto naučiti? Kako piše New York Times, pitamo li australske ekonomiste pripisat će oni to dijelom sreći, a dijelom dobroj regulaciji tržišta. Da, Australija je obdarena prirodnim bogatstvima. Najviše željeznom rudom i ugljenom, a uspijevaju i biljne kulture poput pšenice, kao i uzgoj stoke. Sve su to sirovine o kojima, igrom slučaja, ovise Kinezi, njihovi najveći trgovinski partneri.
Australija je, naime, rano ulovila priključak na rastuću kinesku ekonomiju pa su, prema zadnjim podacima stranice Trading Economics, u Kinu izvezli dobra u ukupnoj vrijednosti od čak 68 milijardi dolara. No, nije sve sreća, ima nešto i u pametnoj regulaciji i čvrstim institucijama.
Nekontrolirani rast cijena nekretnina, netom prije zadnje financijske krize 2008. godine, stvorio je 'balon' koji je eksplodirao u SAD-u i Ujedinjenom Kraljevstvu, ali ne i u Australiji. Inače, pokretačka snaga zadnje svjetske recesije, uz neopravdani potrošački optimizam, bila je liberalna politika svjetskih banaka koje su kredite dijelile šakom i kapom.
Međutim, australske se banke nisu povele za tim trendom. Zauzele su konzervativniji stav, dajući ograničene zajmove uglavnom unutar australskih granica. Morale su zbog toga žrtvovati globalno širenje i otvaranje velikih ureda u Hong Kongu, Londonu i New Yorku. Također, propustili su priliku Sydney pretvoriti u 'financijsku meku' s velikom koncentracijom globalnih banaka i financijskih ustanova, ali, na koncu, ta ih je odluka sačuvala od uvoza stranih financijskih 'zaraza' kada je kriza nastupila.
Cijeli članak dostupan na: novac.jutarnji.hr