Tek što su se priviknuli na produljenje dobi umirovljenja na 67 godina, Nijemci bi se mogli suočiti s pomicanjem te granice na 69 godina. Pripadajuće zakonsko rješenje razmatra Komisija za mirovine.
Prethodno pomicanje dobne granice za odlazak u mirovinu u Njemačkoj s 65 na 67 godina, usvojeno je kao zakonsko rješenje još 2006. a primijenjeno od 2014., kroz postepeno, a ne trenutno pomicanje dobne granice. Slično rješenje u primijeni je i kod nas što je dovelo do tekuće referendumske inicijative '67 je previše' sindikalnih središnjica koje se protive pomicanje dobne granice i drugim otežavajućim mjerama za umirovljenje.
Prema navodima njemačkog udruženje osiguravatelja (GDV), stvarna dob umirovljenja u toj državi umnogome nije ni pomaknuta već je i dalje 64 godine, jer oni koji su pred penzijom biraju rješenje ranijeg odlaska bez obzira na slabije uvjete uživanja mirovine.
- Da je stvarna dob umirovljenja prenamijenjena u redovnu dob za umirovljenje, već bi imali efekte na tržište rada i zapošljavanje, kao i na stabilizaciju mirovinskih financija i mirovina – ocjenjuju u GDV-u, pozdravljajući najnoviji prijedlog za dobnu granicu od 69 godina.
Problemi njemačkog mirovinskog sustava proizlaze iz starenja stanovništva, slabog prirodnog priraštaja i nedovoljnih uplata u fondove. Prema sadašnjem stanju, komentiraju njemački mediji, stabilnost sustava može se održavati samo povećanjem doprinosa ili produljenjem radnog vijeka.
Osiguranici koje bi pogodilo pomicanje dobne granice za odlazak u mirovinu na 69 godina morali bi raditi 45 godina kako bi ostvarili puna prava i dostojnu mirovinu. Pritom se računa na dulji životni vijek stanovništva i potrebu solidarnosti s mlađim radnicima koji bi trebali iznijeti sav teret očuvanja mirovinskog sustava, ako se odustane od produljenja dobne granice.
Cijeli članak dostupan na: novac.jutarnji.hr