Prijava
Traži
Postavlja se pitanje što će BDP spasiti u Hrvatskoj
Već sada dosta je očigledno kako će parcijalni lockdown imati daleko manji ekonomsko-socijalni učinak na Njemačku nego na Hrvatsku. Struktura njemačkog BDP-a puno je manje ovisna od ugostiteljstva i turizma, koji u pandemiji jako trpi, čak i bez obzira na epidemiološke mjere.
Uz to, najsvježiji podaci o rastu njemačke industrije proizvodnje u listopadu analitičarima daju za pravo spekulirati kako je moguće da će Njemačka za razliku od ostalih bez obzira na epidemiološke mjere u ovoj godini čak izbjeći recesiju s dvostrukim dnom. To čak zvuči pomalo nestvarno, ali činjenica jest da je industrijski output njemačke o listopadu u odnosu na rujan porastao 3,2 posto, što je šesti uzastopni mjesec rasta.
Čak i ako zbog zaoštravanja pandemije i epidemioloških mjera izostane rast njemačke industrije od kraja godine, industrijski output opet će na kraju 2020. biti 5 posto viši nego na kraju trećeg kvartala, te će dodati vrlo značajni 1 postotni poen ukupnom rastu BDP-a.
Ne treba zaboraviti niti to da je Njemačka osigurala vrlo izdašni program subvencija i kredita za poduzetnike. Slično pokušava učiniti hrvatska vlada, ali su hrvatski fiskalni kapaciteti daleko manji, dok je struktura hrvatske ekonomije daleko više izložena padu uslužnih djelatnosti. Pri tome je u BDP-u doprinos hrvatske industrije u odnosu na njemačku, zanemariv. Drugim riječima, pozicije Hrvatske u kombiniranju epidemiološke s ekonomskom politikom vrlo su različite u odnosu na one kakve ima Njemačka.
Članak je u skraćenom izdanju prenesen s portala novac.hr
Hrvatska 
Svijet 
Tržište rada 
Ljudi i karijere 
Istraživanja 
Zanimljivosti 
Bez komentara 
