Prijava
Traži
Kalifornijski senat je u utorak izglasao prijedlog zakona koji bi mogao iz temelja promijeniti tzv. gig ekonomiju i zadati težak udarac kompanijama koje preko mobilnih aplikacija iznajmljuju honorarne radnike poput Ubera ili Lyfta.
Zakon nazvan Assembly Bill 5, ili skraćeno AB5, mogao bi natjerati takve kompanije da stotine tisuća svojih "neovisnih ugovaratelja" počnu zakonski tretirati kao svoje zaposlenike, sa svim pravima i obvezama koje iz toga proizlaze.
U Senatu Kalifornije prijedlog je izglasan većinom glasova zastupnika iz redova Demokratske stranke i sada mu slijedi potvrda u donjem domu, te potvrda guvernera Gavina Newsoma, koji je prijedlog već javno podržao. Ako ne zapne na nijednoj prepreci, novi zakon bi trebao stupiti na snagu s prvim danom 2 020. godine.
"Senat je ovime poslao jasnu poruku, koja glasi da tvrtke više neće moći izbjegavati zakonska pravila tako da namjerno krivo kategoriziraju svoje radnike... Kao zakonodavci, ne možemo dopustiti tvrtkama koje se 'švercaju' da nastave trošak svojeg poslovanja prebacivati na porezne obveznike i vlastite radnike. Na nama je brinemo o radnicima i radnicama, a ne o Wall Streetu i njihovim šemama za brzo bogaćenje preko inicijalnih javnih ponuda (IPO)," rekla je u izjavi za medije zastupnica Demokratske stranke Lorena Gonzalez, autorica predloženog zakona.
Gig ekonomija
Ekonomija honorarnih poslova, koja nudi priliku bilo kome da kao "slobodnjak" povremeno obavlja jednostavne poslove preko mobilnih aplikacija, u SAD je poprimila epidemijske razmjere i izaziva sve veću zabrinutost javnosti i zakonodavaca.
Dok kritičari takvih servisa, poput, primjerice, Ubera ili Bolta, kažu kako te tvrtke izbjegavaju plaćanje poreza i doprinosa radnicima koji zapravo obavljaju i nude istu uslugu i bave se istom djelatnošću kao već postojeće tvrtke, one su rado viđeni gosti na Wall Streetu jer u svojim IPO izlascima na burzu redovito prikupljaju milijarde dolara.
Činjenica je da takav tip tvrtki cijeli poslovni model temelji na honorarnom zapošljavanju radnika preko softverske platforme, čime eliminiraju sve troškove kod tradicionalnog oblika zapošljavanja, poput plaćenih bolovanja ili minimalne satnice.
No ako AB5 stupi na snagu, tvrtke poput Ubera ili Lyfta mogle bi biti zakonski prisiljene da godišnje plaćaju milijunske iznose za poreze na dohodak, razne kompenzacije i naknade, troškove treninga i slično.
Uz to, bit će prisiljeni i povisiti satnicu koju isplaćuju svojim vozačima, jer bi se po novom zakonu na njih primjenjivali postojeći propisi o minimalnoj plaći. U Kaliforniji je zakonom propisana minimalna satnica 12 dolara, a u nekim gradovima je i viša, kao npr. u San Franciscu gdje iznosi 15 dolara...
Ostatak vijesti pročitajte na linku.
Engleski naziv gig economy sastoji se od žargonizma gig, kojim se prvotno označavao glazbeni angažman (gaža) i imenice economy ʻekonomijaʼ. Naziv je stvoren početkom 2009. na vrhuncu ekonomske krize kad je nezaposlenost bila visoka. U hrvatskome se pojavljuje naziv gig ekonomija ili gig-ekonomija. Takva se ekonomija temelji se na tome da tvrtke za obavljanje nekih poslova zapošljava neovisne stručnjake (slobodnjake) na određeno, kratko vrijeme. Takvo zapošljavanje postaje sve popularnije jer je radna snaga sve mobilnija, posao se može obaviti s bilo kojega mjesta.
Hrvatska 
Svijet 
Tržište rada 
Ljudi i karijere 
Istraživanja 
Zanimljivosti 
Bez komentara 
