Osim moralne rasprave, učinkovitost bonusa je kontroverzna.
Ekonomski učinak na gospodarstvo zbog previše bolovanja je ogroman. Njemački institut za sigurnost i zdravlje na radu procjenjuje gubitke proizvodnje na 128 milijardi eura samo za 2023. godinu.
Gospodarstvenici i udruge upozoravaju na ekonomske posljedice, među kojima su niži gospodarski rast i veća socijalna davanja. Šef Allianza Oliver Bäte predložio je da radnici više ne bi trebali imati plaćen prvi dan bolovanja, što je izazvalo raspravu.
Druga ideja je model nagrađivanja radnika u obliku bonusa za svaki mjesec bez otvaranja bolovanja, tako reći bonus za prisustvo radnicima. FDP podržava model bonusa. Neke su tvrtke već isprobale model u praksi, piše Fenix.
Stopa bolovanja je ipak porasla: iskustva s prijevozničkim tvrtkama
Osobito se mnoge prijevozničke tvrtke u Njemačkoj bore s nedostatkom osoblja i velikim brojem otvorenih bolovanja. Prema časopisu Manager, Hamburger Hochbahn svojim radnicima isplaćuje bonus za prisustvo u iznosu od 615,62 eura po polugodištu. Za pripravnike taj bonus iznosi 566,67 eura.
Odbitak se ostvaruje tek od 3. radnog dana bolovanja u polugodištu; od 17. radnog dana bolovanja ne isplaćuje se bonus.
“Ovo se pokazalo uspješnim za nas već duže vrijeme”, rekao je glasnogovornik tvrtke za časopis. Međutim, stopa obolijevanja ipak je porasla nakon pandemije koronavirusa.
Slično to vidi i prijevoznička tvrtka iz Kiela KVG. Tvrtka plaća bonus za prisutnost do 1.000 eura godišnje.
A model je barem djelomično stigao i u Köln. Radnici kölnskog prijevozničkog poduzeća KVB dobivaju opći godišnji bonus ako poduzeće ekonomski dobro posluje. No, to se može individualno prilagoditi ako radnik dolazi na posao češće od prosjeka, pišu njemački mediji.
Cijeli članak pročitajte na portalu: poslovni.hr