Pripremite se za još jedan globalni ekonomski kolaps

Ukupni dug u svijetu bit će 45 bilijuna dolara, što je drastično više nego u prošlom desetljeću, upozoravaju analitičari.

U izvješću “Najgori dužnički scenarij” analitičari banke upozoravaju da su državni planovi spašavanja rezultirali time da su privatni dugovi samo prebačeni na leđa države, ali problem velike zaduženosti i dalje je tu. Ukupna zaduženost u svim razvijenim zemljama i dalje je vrlo visoka, bez obzira na to je li riječ o privatnom ili državnom dugu.

U idućim godinama ona će se morati smanjiti. - Stoga nitko sa sigurnošću ne može reći jesmo li izbjegli mogućnost globalnog ekonomskog kolapsa, navodi se u izvješću koje su izradili analitičari francuske banke Société Générale, a citira ga britanski Telegraph.
Pad cijene nafte

No, riječ je samo o istraživanju mogućih opasnosti. U najgorem slučaju, dolar bi mogao dodatno oslabjeti, a vrijednost dionica mogla bi opet pasti na najniže razine. I cijene nekretnina mogle bi se srušiti, a cijena nafte 2010. bi mogla opet iznositi 50 dolara po barelu.

Vlade su već iskoristile svoje fiskalne mogućnosti, ali i bez novog vala potrošnje Société procjenjuje da će javni dug eksplodirati u iduće dvije godine. U Velikoj Britaniji doseći će 105 posto BDP-a, u SAD-u i eurozoni 125 posto, dok će u Japanu skočiti na 270 posto. Ukupna razina duga u svijetu bit će 45 bilijuna dolara, drastično više nego desetljeće prije.

Bijeg od papirnog novca
- Visoki javni dug izgleda neodrživ na dugi rok. Gotovo smo dosegli točku s koje nema povratka - kaže se u studiji. Smanjenje duga kroz inflaciju nekim se vladama čini manje zlo, ali u tom slučaju cijena zlata vrtoglavo će rasti, jer će to biti jedino utočište i bijeg od papirnog novca. Privatni dug također buja. Procjena govori da će SAD-u trebati barem devet godina da se smanji zaduženost kućanstava i svede na održivu razinu iz 80-ih godina.

Rješavanje dolara
Stoga za razvijena tržišta savjetnici banke preporučuju da bi se trebalo riješiti dolara, smanjiti cikličnu imovinu poput tehnologije i automobila te se nastojati zaštititi od deflacijske spirale.

Neprivlačne obveznice
Pošteđena neće biti ni tržišta u nastajanju, ili manje razvijeni dio svijeta. Cijene poljoprivrednih sirovina, osobito šećera, ostat će visoke. Najrizičinije obveznice (status junk) izbugit će 30-ak posto vrijednosti, ali nije baš izvjesno hoće li biti isplativo kupovati državne obveznice. Kao u slučaju Japana tijekom ‘90-ih, prinosi bi mogli biti neprivlačni za bankare i razne fondove.

Utorak, 24.11.2009. / Marina Klepo, jutarnji.hr