Siva ekonomija pomaže državama u krizi

Zemlje s vrlo niskim (10%) ili vrlo visokim udjelom sive ekonomije (iznad 20%) u BDP-u imale su znatno manji gospodarski pad od zemalja s prosječnom razinom sive ekonomije (14%), pokazalo je istraživanje Deutsche Bank.

Neslužbena ili siva ekonomija može pomoći da gospodarstva lakše prožive krizu - ali samo ako je njezin udio u bruto društvenom proizvodu mali (oko desetak posto) ili ako je pak jako velik (veći od 20 posto), proizlazi iz izvješća Deutsche Bank.

Primjer zemlje s visokim udjelom sive ekonomije (25%) je Grčka, čiji je BDP, unatoč fiskalnim problemima, ove godine pao za oko 1 posto, u usporedbi sa 4 posto gospodarskog pada europskog prosjeka. Zemlje "poštene populacije", poput Austrije, Francuske ili Nizozemske u kojima udjel sive ekonomije ne prelazi 12 posto, također su u ovoj krizi prošle relativno dobro.

Najgore su prošle zemlje poput Njemačke, koje nisu ni pretjerano "poštene" ni "nepoštene", a najnepovoljnija razina sive ekonomije je, izračunali su analitičari, točno14,3 posto BDP-a. Sa svojih 14,6 posto, Njemačka je upravo u toj najnepovoljnijoj zoni.

Sebastian Kubsch, autor istraživanja Deutsche Bank, kaže da "ne može točno odgovoriti" zašto su zemlje s velikom ili malom sivom ekonomijom u krizi prošle bolje od onih s prosječnom razinom. “Iz istraživanja proizlazi da je na svakoj zemlji da odabere jedan od dva uspješna modela: ili svi moraju prihvatiti da uredno pridonose službenim statistikama, redovno plaćaju porez i doprinose na plaće te da odustanu od “rada na crno", ili treba prihvatiti "uspješni" grčki model, ali ne samo koristeći usluge vodinstalatera i soboslikara na crno, već gradeći cijeli ekonomski sustav na temeljima sive ekonomije. U svakom slučaju trebalo bi izbjeći model skandinavskih zemalja“, navodi Kubsch.

Ipak, zaključuje da je izbor jednostavan, jer se poštenje uvijek isplati. "Iz ekonomske krize ljudi moraju izvući pouku da su moralnost i uljudnost temelji za održivo poslovanje. Stoga ne bi trebalo izbjegavati pošten odnos prema poreznim službenicima“, zaključuje dodajući kako bi Njemačka vjerojatno izbjegla recesiju da je siva ekonomija desetak posto.

Ideju da veliki neslužbeni sektor gospodarstva može pomoći u krizi podržava i profesor Friedrich Schneider sa Sveučilišta u Linzu koji kaže da ljudi novac zarađen "na crno" troše i tako povećavaju potražnju, a jedini gubitnik je država. S druge strane, austrijski profesor podržava poštenje - ako ljudi osjećaju da je država prema njima pravedna i da dobijaju odgovarajuću kvalitetu javnih dobara i usluga s obzirom na poreze, neće izbjegavati da ih plaćaju - što će puniti državnu blagajnu.

Hrvatskih 16 posto
Procjene sive ekonomije u Hrvatskoj, koja obuhvaća širok spektar nelegalnih poslova vezanih uz drogu, prostituciju, šverc oružja, ali i izbjegavanje plaćanje poreza, rad "crno", krijumčarenje, itd. - variraju od 16 posto (Ekonomski institut, 2005.) do visokih 30-40 posto, pri čemu službene procjene naginju donjem kraju intervala, dok su neslužbene procjene pesimističnije.

Istraživanja s kraja devedesetih pokazivala su udjel između 22 i 34 posto. Uzme li se u obzir godišnje opadanje sive ekonomije od 0,3 posto (u stvari rast BDP-a koji dolazi od utjerivanja ekonomije iz neslužbene u službenu zonu), opet dolazimo do velikog raspona moguće stope sive ekonomije između 16 i čak 26 posto.

Analitičari se slažu da siva ekonomija tijekom krize jača, a takav trend najavili su i hrvatski ekonomisti. Hrvatska porezna baza je uska, a opterećenje teško, podsjeća Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Splitske banke, te dodaje kako svako novo porezno opterećenje otvara prostor za jačanje sive ekonomije, što znači da je krizni porez povećao sivu ekonomiju. Kako točnih podataka o tome za sada nema, nitko ne zna da li je siva ekonomije ublažila ili pogoršala domaću ranjivost gospodarstva na krizu.

Naime, iz istraživanja Deutsche Bank proizlazi da su zemlje s vrlo niskim ili vrlo visokim udjelom sive ekonomije imale znatno manji gospodarski pad od zemalja koje imaju sivu ekonomiju u prosječnim okvirima. Tako zemlje s niskim udjelom sive ekonomije od oko 10-12 posto, poput Austrije, Nizozemske i Francuske, u ovoj godini bilježe pad BDP između 2 i 4 posto. Na drugoj strani spektra su Grčka i Portugal, zemlje s visokim udjelom sive ekonomije u gospodarstvu od ko 20-25 posto, koje u ovoj godini bilježe pad BDP-a od 1 odnosno 2,6 posto.

Zemlje s "prosječnim“ udjelom sive ekonomije u BDP-u (oko 15 posto), poput Danske, Njemačke, Irske ili Finske, bilježe pak u ovoj godini pad BDP-a veći od pet posto.

Hrvatska je najbliža Italiji prema odnosu sive ekonomije i BDP-a. Italija ima udjel sive ekonomije veći od 20 posto i bilježi pad BDP-a od oko 5 posto, dok za Hrvatsku možemo prihvatiti procjenu o udjelu sive ekonomije u BDP-u od 16-17 posto, te procjenu pada BDP-a u ovoj godini za oko 6 posto.

Zdeslav Šantić pak dodaje kako razina pada BDP-a ipak više ovisi o strukturi gospodarstva i mogućnostima da se primjene protukrizne mjere. A što se mogućeg izbora tiče - biti "pošten" ili biti "nepošten" - Šantić podsjeća da se Grčka i Španjolska usprkos relativno blagog pada BDP-a susreću s brojnim drugim problemima. U Španjolskoj je nezaposlenost na rekordnoj razini, Grčka ima ogromnu rupu u proračunu zbog porezne evazije.

U nešto povoljnijoj situaciji je Portugal, koji se zahvaljujući povezanosti s njemačkim i francuskim gospodarstvom nešto lakše nosi s krizom.