Slovenija uvodi strože propise protiv rada na crno

Slovenska vlada nedavno je donijela propis o ograničavanju rada na crno koji strože nego dosad, ali nedovoljno precizno, definira što je to "susjedska pomoć".

Premda je usmjerena protiv rada na crno, ponajprije u građevinarstvu, zbog procjene da se do četvrtine slovenskoga BDP-a ostvari "u zoni sive ekonomije", bez plaćanja poreza državi i isplatom na ruke, te da se time ugrožavaju radna mjesta u prijavljenim djelatnostima, nova uredba ovih dana izaziva mnoga pitanja i ocjene da je "neživotna", navode slovenski mediji. Sustavom "susjedske pomoći" u socijalizmu su izgrađene mnoge privatne kuće i vikendice, a obrtnička komora sada traži strože propise radi sprječavanja rada na crno od onih koje je donijela vlada. No, javnost smatra da su novi propisi prestrogi, "neživotni i nedorečeni", tvrdi ljubljanski list Dnevnik.

Vlada, navodi list, smatra da su novonastali propisi rezultat "kompromisa različitih interesa" te da njima mogu biti zadovoljni građani i obrtnici ili tvrtke koja su protiv "nelojalne 'besplatne' konkurencije". U novoj je uredbi kontroverzna ponajprije nejasno definirana dragovoljna "susjedska pomoć" koja se ne smatra nezakonitom. Susjedska pomoć definirana je kao međusobna pomoć osoba koje "žive u neposrednoj blizini", a nisu školovane ili registrirane za djelatnost koju obavljaju.

Inspektori rada koji su zaduženi za kazne za rad na crno, koje će od sada biti mnogo više, priznaju da ne znaju izračunati "neposrednu blizinu" među susjedima. Osim toga, vlada odlučno tvrdi da institut susjedske pomoći, čak i ako je besplatan, ne dolazi u obzir ako ga obavlja osoba koja od toga živi. Drugim riječima, susjed susjeda više neće smjeti ošišati ako je po struci frizer, ali će mu smjeti pokositi travu, a inspektori će moći kazniti onoga koji susjedu popravi kvar na elektroinstalaciji ako je električar.

Tagovi: Slovenija, rad na crno, kriminal, građevinarstvo, zakonodavstvo, zakon o radu
Utorak, 11.01.2011. / poslovni.hr