Srbi pametno razvijaju industrijsku proizvodnju, a mi šoping centre

Promocija početka proizvodnje Fiata 500L u Srbiji

Koliko je istine u čestim tvrdnjama kako je Srbija, za razliku od Hrvatske, postala prava meka za strana ulaganja, i da će nas uskoro gospodarski nadmašiti i tako postati pravi lider u regiji.

Odgovor je na prvu jasan - nema većih razlika po iznosu stranih ulaganja! Tijekom zadnjih šest godina stranci su investirali gotovo jednako – po nešto manje od petnaest milijardi eura.

Tijekom zadnjih šest godina Srbija je privukla više stranih ulaganja tijekom godine, 2006., 2010. i 2011. godine.

Loša nam je bila 2010.
Pogotovo je u 2010. godini Srbija je privukla znatno više stranih ulaganja od Hrvatske – oko milijardu i sto milijuna eura uloženo je u Srbiju, a samo oko 280 milijuna eura u Hrvatsku.

Ako usporedimo procjene središnjih banaka za prvih devet mjeseci 2011. godine, možemo zaključiti da su po stanovniku, dakle ne u ukupnom zbroju, strana ulaganja u Hrvatsku ipak bila veća od onih u Srbiju. U Hrvatsku je uloženo oko 250 eura po stanovniku a u Srbiju oko 200 eura.

U Hrvatsku je tada uloženo nešto više od milijardu eura, a u Srbiju nešto više od milijardu i četiristo milijuna eura. Presudna razlika u korist Srbije je što se tamo više radi na promjeni strukture ulaganja. Kod naših susjeda se tijekom zadnjih šest godina najviše uložilo u financijski sektor – oko četiri milijarde eura.

U redu, slično je i u Hrvatskoj – uloženo je oko pet milijardi eura. Međutim, u Srbiji je tijekom zadnjih šest godina po ukupnim stranim ulaganjima na drugom mjestu bila proizvodnja sa oko tri milijarde eura. A u Hrvatskoj? Trgovina – sa gotovo tri milijarde eura.

- Mi u Srbiji smo svjesni da smo na svjetskoj razini ‘fića’, a nadam se da vi u Hrvatskoj još uvijek ne mislite da ste ‘Mercedes’, kaže nam dužnosnik iz Srbije. A upravo je simbol stranih ulaganja u proizvodnju u Srbiji novi fićo - Fiat 500L.

Nominalno je hrvatska ekonomija oko trideset posto veća od srpske. Hrvatski BDP iznosi oko 46 milijardi eura, a srpski po prilici isto toliko, ali u dolarima. Ali struktura ulaganja definitivno je loša za Hrvatsku.Očekuje se da će se od svibnja proizvoditi oko dvjesto tisuća tih automobila godišnje, a osim na europsko, planiran je i plasman na američko tržište. Srbija očekuje da će izvozom tih automobila povećati godišnji izvoz za milijardu i pol eura, te da će izvoz dijelova donijeti još milijardu eura.

Prodaju na američkom tržištu pogurat će i Jennifer Lopez. Fiat je u kragujevačku tvrtku Fiat Automobili Srbija – odnosno bivšu Zastavu - u kojoj je Srbiji ostala trećina vlasničkog udjela, uložio gotovo milijardu eura.

Ove se godine očekuje dodatno talijansko ulaganje od oko tristo milijuna eura. Ne zaboravimo kako su među lanjskim ulagačima u Srbiju i Bosch, Swarovski, Benetton, Panasonic.

Što radi Beograd kako bi privukao što više poduzetnika? Za standardne nove – „greenfield“ - investicije ali i investicije u postojeće kapacitete u proizvodnji, te izvozni dio sektora usluga i turizam, u Srbiji se nude bespovratna državna sredstva u iznosima od dvije do deset tisuća eura po novom radnom mjestu otvorenom u roku od tri godine.

PDV im je 18 posto
Tvrtke su izuzete od poreza na dobit za razdoblje od deset godina, ukoliko ulažu u dugotrajnu imovinu u iznosu većem od osam milijuna eura, te ako su zaposlile najmanje sto dodatnih radnika.

Stranim ulagačima sigurno neće smetati ni niži porezi, jeftinije zemljište i nešto jeftinija radna snaga. Uz to je i standardna stopa PDV-a u Srbiji 18 posto. Odličan je primjer južnokorejske Yura Corporation koja ima nekoliko tvornica u Srbiji – jednu u Rači i dvije u industrijskoj zoni kod Niša, i pretežito proizvodi električne komponente za automobilsku industriju.

Da zaposli 1.500 radnika u četvrtoj tvornici u Leskovcu, Yura će od Srbije dobiti deset i pol milijuna eura poticaja. Međutim, u Vladi računaju da će taj novac ostati u Srbiji, uglavnom kroz isplate građevinskom sektoru, te kroz poreze i doprinose na plaće.

Vratimo se pitanju s početka: hoće li nas Srbija doista uskoro gospodarski preteći. Kratkoročno - nema šanse. Čak i kad bi Srbija svake godine ostvarivala stopu od pet posto rasta BDP-a, a hrvatska ekonomija uopće ne bi rasla, Srbiji bi trebalo desetak godina do dostigne razinu našeg BDP-a po stanovniku - i to prema paritetu kupovne moći!

Nominalno je hrvatska ekonomija oko trideset posto veća od srpske. Hrvatski BDP iznosi oko 46 milijardi eura, a srpski po prilici isto toliko, ali u dolarima. Ali struktura ulaganja definitivno je loša za Hrvatsku.

Raj za ulagače: Vranje i Subotica
Financial Times objavio je popis najboljih europskih gradova za ulaganja u 2012. i 2013. godini. Pet srbijanskih gradova i općina - Sremska Mitrovica, Vranje, Inđija, Subotica i Zaječar, plasirano je među najboljih 10 destinacija za ulaganje u kategoriji strategija izravnih stranih ulaganja i isplativost, za gradove i regije sa manje od 250 tisuća stanovnika.