Sve lakše do posla u Njemačkoj i sa stranom putovnicom

Useljenici sve brže u Njemačkoj pronalaze posao. Svaki treći državljanin neke zemlje koja nije članica EU-a već tijekom prve godine boravka može naći posao. To pokazuju najnovija istraživanja.

U životu Sergia Nevesa sve se odvijalo jako brzo. 57-godišnji informatičar iz Rio de Janeira želio je zbog ljubavi prema supruzi (Njemici) doći u Njemačku. Prijavio se kod dva poduzeća, poslao sve potrebne dokumente i životopis i već za samo nekoliko tjedana vodio je prve telefonske intervuje za posao. Neposredno nakon toga već je sjedio u avionu u smjeru Njemačke kako bi se na licu mjesta i osobno predstavio. I dobio je pozitivan odgovor na oba radna mjesta na koja je poslao svoje prijave. Odlučio se za telekomunikacijsko poduzeće Njemački Telekom u Bonnu jer je, kako kaže, „njegova žena željela doći živjeti u ovu regiju“.

To je bilo prije 15 godina. Tada su ovakvi slučajevi kao njegov bili još prava rijetkost. Uspješnim iskustvom na njemačkom tržištu rada tada se mogao pohvaliti tek svaki šesti useljenik, državljanin zemlje koja nije članica EU-a. No, situacija se od tada uvelike promijenila.

Svaki treći za samo 12 mjeseci pronađe radno mjesto
Kako pokazuju rezultati istraživanja Saveznog instituta za istraživanje stanovništva, useljenici koji su u Njemačku došli 2010. i 2011. godine iz takozvanih „trećih zemalja“ imaju mnogo veće šanse za pronalaženje radnog mjesta. Tijekom prvih 12 mjeseci boravka gotovo svaki treći među njima pronađe odgovarajuće zaposlenje.

Jedan od razloga zašto pridošlice tako brzo mogu pronaći posao leži u njihovoj visokoj kvalifikaciji. Naime, dok je prije 15 godina postotak akademika među useljenicima iz tzv. „trećih zemalja“ iznosio tek 21 posto, danas on iznosi 41 posto. Time su, kako kažu u spomenutom institutu, vrlo često bolje kvalificirani od prosječnih Nijemaca među kojima tek svaki četvrti ima visoku stručnu spremu.

„No, ove brojke na žalost vrijede prvenstveno za muškarce. Ženske useljenice, iako jednako dobro kvalificirane, puno sporije pronađu posao – tek se svaka peta žena tijekom prvih 12 mjeseci može pohvaliti uspjehom po ovom pitanju“, kaže Andreas Ette iz Saveznog instituta za istraživanje stanovništva.

Manje hijerarhije i više slobode
On dodaje da se o Njemačkoj kao neuseljeničkoj zemlji sa strogim zakonima danas više ne može govoriti – barem kada su u pitanju visokokvalificirani radnici. I u usporedbi s drugim europskim zemljama Njemačka u međuvremenu slovi kao zemlja u kojoj vladaju liberalni zakoni za ulazak visokokvalificirane radne snage.

Što se Sergia Nevesa tiče, on nikada nije zažalio što je došao u Njemačku. Naprotiv. I danas radi u Telekomu, s kolegama iz cijelog svijeta. Međusobno govore engleski budući da je čak polovica došla iz inozemstva.

On i danas cijeni regulirano radno vrijeme, manje radne prostorije kao i činjenicu da je odnos unutar poduzeća među kolegama i rukovoditeljima puno drugačiji nego u Brazilu. "Ovdje mi sami možemo puno toga odlučiti. U Brazilu to nije tako. Tamo su hijerarhijske strukture još uvijek puno čvršće i sve odluke moramo donijeti u dogovoru s šefom", kaže Neves.