UVOZ RADNE SNAGE

Tko se najlakše zapošljava u Njemačkoj?

Kriza eura se na više načina pokazuje kao jako dobra situacija za Njemačku. Osim što diktira uvjete državama eurozone koje su upale u financijske probleme, Njemačka privlači i njihovu visokokvalificiranu radnu snagu, bez koje bi njemačka industrija bila izgubljena.

Institut njemačkog gospodarstva (IWF) iz Koelna se u svojoj novoj studiji pozabavio utjecajem emigrantske radne snage na njemačko gospodarstvo te došao do rezultata koji zapravo i nisu toliko iznenađujući. Naime, njemačka ekonomija ne bi mogla preživjeti, a kamoli odlično poslovati bez visokokvalificiranih stručnjaka koji su porijeklom izvan Njemačke!

U proteklih deset godina je od sveukupnog broja useljenika njih čak jedna četvrtina imala završen fakultet, a među njima ih je 12 posto s diplomama matematike, informatike, tehničkih i prirodnih znanosti, što se posebice traži na njemačkom tržištu rada.

Također, broj fakultetski obrazovanih useljenika je od 2000. do 2009. godine narastao za 11 posto, a među njima su – objašnjava direktor IWF-a Michael Hether – 'naročito dobro kvalificirani useljenici iz južnoeuropskih država, posebice iz Grčke i Španjolske'.

Čak 46 posto useljenika iz ovih država ima fakultetsku diplomu, a 15 posto njih iz traženih tehničkih znanosti.

Toga su svjesni sve više i u vladajućem CDU-u kancelarke Angele Merkel, pa je tako njihov zastupnik Michael Fuchs već predlagao da se ciljano reklamira useljavanje u Njemačku. 'U državama na jugu i istoku Europe ima mnogo odlično obrazovanih mladih ljudi koji su nezaposleni. Svi oni traže posao', objasnio je Der Spiegelu Fuchs.

U međuvremenu su se doista mnogi mladi Grci i Španjolci zaputili u Njemačku i našli dobro plaćene poslove, za koje nema dovoljno odgovarajuće obrazovanih Nijemaca.

No IWF-ova studija otkriva i da visokoobrazovani useljenici u sve većoj mjeri preuzimaju i visoke pozicije u svojim firmama, pa i u društvu općenito.

Useljenici tako postaju profesori, voditelji tehničkih odjela u tvrtkama, pa i pravnici i liječnici. Već ih je od sveukupnog broja useljenika oko 21 posto na tzv. vodećim pozicijama, što je jednak omjer kao i u općoj populaciji. To bi pak moglo značiti da će Njemačku, a posebice njeno gospodarstvo, u budućnosti voditi useljenici, i to možda baš iz država koje trenutno najviše pate pod berlinskim diktatom štednje – Grčke i Španjolske. Previše je tu ironije da bi bilo doista smiješno.