Prijava
Traži
Europski turizam mogao bi se potpuno promijeniti u sljedećih desetak godina jer će umjesto tradicionalnih gostiju Europu sve više posjećivati turisti iz nama još uvijek egzotičnih zemalja.
UNWTO, svjetska turistička organizacija, predviđa da će do 2020. Kina i Indija postati svjetske emitivne velesile. Najavljuje se, recimo, da će se do tada 30 milijuna Indijaca odmarati u Europi. Rade se i projekcije: Indijci će tijekom putovanja nastojati posjetiti što više odredišta, a hrana će im biti jako važna pri odabiru mjesta za odmor, odnosno pri eventualnom ponovnom povratku na isto mjesto.
Jedna od presudnih stavki bit će i dovoljan broj vodiča na njihovu jeziku. Gotovo iste stvari tražit će i Kinezi. Kinezi tek počinju masovnije putovati izvan granica svoje zemlje i one receptivne države koje se dobro pripreme za njihov prihvat mogu očekivati dobru turističku berbu.
Kako hrvatski turizam stoji s dalekim tržištima? Hrvati su prema Kinezima napravili prvi korak, po čemu smo u prednosti u odnosu na dobar dio Europe i svijeta. Kineskom, ali i cijelom nizu ostalih dalekih tržišta koja, budimo iskreni, u ovom trenutku i ne stoje posebno dobro na svjetskoj emitivnoj turističkoj karti, hrvatska je vlada prilagodila vizni režim. Uvjet je da su nositelji valjane schengenske vize za kratkotrajni boravak. Drugim riječima, ako posjeduju takvu vizu s kojom ulaze u države Europske unije, od 1. travnja do 31. listopada bez ikakvih ograda mogu posjetiti i našu zemlju.
Nadalje, ovih se dana hrvatski turizam predstavlja u Šangaju i Pekingu (uz, ne treba to napominjati, nepotrebno veliku delegaciju). Ne predstavlja se kompletna Hrvatska, nego će naglasak, standardno, biti na reklami Dubrovnika. Hrvatska turistička zajednica dogodine namjerava otvoriti svoje predstavništvo u Šangaju. Lani je u Hrvatskoj registrirano 7856 kineskih gostiju, što je dokaz da je riječ o samim začecima ozbiljnijeg posla.
Jasno je da nedostaje vodiča na njihovu jeziku, a ovdašnji turistički radnici ne razmišljaju kako prilagoditi menije gostima s tog područja. Pitanje je, naime, hoće li i kako će prosječnom Kinezu 'sjesti' naš kulen, šunka i salata od hobotnice.
U najbrže rastuća svjetska emitivna tržišta budućnosti UNWTO svrstava Brazil, Rusiju, Indiju, Kinu i Japan.
Hrvatska je odavno 'obradila' Japance, lani smo ih ugostili 163.400, što je bio rast od 14 posto. Naša je država hit u Japanu, brzo je zasjala na turističkom nebu, ali postoji opasnost da brzo i ugasne, jer su Japanci skloni brzo mijenjati popis omiljenih odredišta.
Prema Državnom zavodu za statistiku, iz dalekog je Brazila tijekom 2009. došlo 10.096 posjetitelja, također marginalna brojka ako želimo razgovarati o ozbiljnom poslu.
S druge strane, postoji velika opasnost da se pri animiranju novih zapostave neka etablirana tržišta. Iz SAD-a smo tako lani imali 124.047 posjetitelja, velik pad od 22 posto, iz Rusije njih 133.113, pad od 24 posto.
Hrvatska se ne reklamira dobro i dovoljno u SAD-u, čini nam se da je tom tržištu potreban nov zamah, a još uvijek nema ni izravne zrakoplovne linije, dok bi se Rusija, s druge strane, ove godine mogla oporaviti prije svega zahvaljujući ranoj odluci Vlade da ruske turiste ne gnjavi i opterećuje vizama. Ruski gost je dobar gost, u Hrvatsku, za razliku od Turske, dolazi njihova srednja klasa i ne treba je izgubiti.
Velik pad od 33 posto imali smo i iz Australije, ukupno 54.428 turista, te s Novog Zelanda, 11.418 gostiju, pad od 21 posto.
Izvan Kine godišnje putuje više od 50 milijuna Kineza
Kina je već sada po turističkoj potrošnji četvrto svjetsko tržište - Kinezi godišnje na putovanjima troše 43,5 milijardi dolara. Iako ih izvan Kine godišnje putuje više od 50 milijuna, tek 2,5 milijuna završi u Europi. Broj njihovih posjeta Europi raste po godišnjoj stopi od 10 posto. Stari kontinent ih, dakle, s nestrpljenjem očekuje i o umješnosti svake države zavisi kako će se dopasti prosječnom kineskom putniku.
Hrvatska 
Svijet 
Tržište rada 
Ljudi i karijere 
Istraživanja 
Zanimljivosti 
Bez komentara 
