Tvrtke budućnosti - zarađivat će milijarde i imat će samo nekoliko zaposlenika

Hoće li tvrtke budućnosti generirati ekstremno visoke prihode sa samo nekoliko zaposlenika? Ako je suditi po nedavno objavljenim predviđanjima analitičke tvrtke Magister Advisors, čeka nas upravo takva budućnost, barem kada je riječ o startup tvrtkama iz tehnološkog sektora koji se može podičiti visokom učinkovitošću.

Ključ uspjeha, smatraju analitičari, leži u promijenjenim pravilima igre – velikim otvorenim tržištima i široko dostupnim kanalima za distribuciju.

Posve je jasno da takvo predviđanje savršeno hvata duh vremena jer još je uvijek svježe nedavno Facebookovo preuzimanje Instagrama za nevjerojatnu svotu od milijardu dolara. Na razvoju te socijalne mreže za objavu fotografija na pametnim telefonima i drugim mobilnim platformama radilo je ukupno samo 13 zaposlenika, koji su do navedene vrijednost došli za samo 551 dan, koliko je proteklo od registriranja tvrtke do Facebookova preuzimanja.

Jednostavna analiza pokazuje sljedeće – svaki od 13 zaposlenika Instagrama stvorio je novu vrijednost u iznosu od otprilike 77 milijuna dolara! Kod Facebooka, koji zapošljava 3000 zaposlenika, ta je vrijednost prema procjenama analitičara po zaposlenom oko 33 milijuna dolara, a kod Twittera po svakom od 900 zaposlenika iznosi 11 milijuna dolara.

Naravno, veliki infomatički giganti još su uvijek najimpresivniji kada se gledaju ukupne poslovne brojke, no te rezultate ostvaruju s desecima tisuća zaposlenika.

Odlične brojke
Primjerice, Apple kao trenutačno najvrjednija kompanija na svijetu ima 60.000 zaposlenika, pri čemu se na svakog pojedinca odnosi 10 milijuna dolara vrijednosti kompanije, a na svakog od 92.000 djelatnika Microsofta odnosi se "samo" tri milijuna dolara vrijednosti. Iako je i dalje riječ o odličnim brojkama, činjenica je da se u pogledu omjera uložene radne snage i novostvorene vrijednosti ne mogu uspoređivati s najuspješnijim tehnološkim tvrtkama nove generacije.

Čak i ako je recentno istraživanje ponešto poneseno najnovijim trendovima te je jasno da se ne može primijeniti na sve tvrtke i sva poslovna područja, pa ni isključivo unutar ICT sektora, očito je kako je došlo do značajnih, gotovo tektonskih promjena u načinu na koji tvrtke postižu i grade svoju vrijednost. S druge strane, ima i onih koji upozoravaju na moguće ponavljanje dot.com krize s početka prošlog desetljeća, kada su prenapuhane vrijednosti tehnoloških kompanija također letjele u nebo, no ovaj se put čini kako iza svega stoje održivi poslovni modeli, ponajprije zahvaljujući formiranim poslovnim ekosustavima i raširenim kanalima distribucije.

Naime, danas je situacija bitno drukčija nego prije dvanaest godina – broadband internetski priključci rašireni su na svjetskoj razini, a istodobno je došlo do eksplozije mobilnog interneta, ponajprije zbog cijelog niza mobilnih uređaja poput smartphonea i tablet računala. Postoji niz ekosustava na različitim platformama, od onih zatvorenih gdje, primjerice, svaki proizvođač smartphone uređaja ima svoju inačicu trgovine za prodaju aplikacija pa sve do osobnih računala gdje se nalazi mnoštvo servisa za prodaju svega i svačega.

No analiza Magister Advisorsa pokazuje još nešto. Današnji poslovni modeli omogućuju distribuciju proizvoda za minimalan trošak, a mladim startup kompanijama na raspolaganju su već razvijeni, zreli i široko dostupni alati za razvoj softverskog koda. Umjesto dosadašnjeg dugotrajnog razvoja koji traje mjesecima, pa i godinama, takvi alati omogućuju znatno kraći razvoj proizvoda te fokus na ideje, a ne samu tehnologiju.

Smanjenje rizika
Stoga i mogućnosti da se kreira golema vrijednost u vrlo kratkom roku nisu nikada bile veće, uz istodobno smanjenje rizika, smatraju analitičari.

Uostalom, da je tako, pokazuje još jedna usporedba. Dok je Microsoft u prve tri godine stigao do godišnjeg prihoda od milijun dolara (kad se uračuna današnja inflacija, rječ je o 3,6 milijuna), Facebook je u istom razdoblju dosegnuo prihode od 150 milijuna dolara!

Naime, tehnološke kompanije starog kova, kao što su Microsoft i Apple, morale su graditi kompletnu infrastrukturu kako bi mogle ostvariti svoj rast. Međutim, današnje tvrtke imaju mogućnost korištenja poslovnih modela koji im omogućuju da to zaobiđu, a vrijednost stvaraju na temelju individualnog doprinosa zaposlenika, koji postaju ključan faktor uspjeha. No današnjim startup tvrtkama više ne trebaju goleme brojke od više stotina zaposlenika koji će se osim razvojem proizvoda baviti prodajom, marketingom i distribucijskim kanalima.

Upravo je to razlika u odnosu na spomenuti dot.com balon kada se vrijednost tvrtke procjenjivala u odnosu na jedinstveni broj korisnika, iz kojeg se tek kasnije očekivalo izvlačenje potencijalne dobiti. Danas je inovacije moguće distribuirati stotinama milijuna korisnika u vrlo kratkom roku i po niskoj cijeni, pa se fokus vrednovanja određene poslovne operacije s broja korisnika prebacuje na broj zaposlenika.

Na Seedcampu 20 najkvalitetnijih
I u Hrvatskoj je sve više zanimljivih startupova pa je tako ovog tjedna najavljeno kako će se 12. lipnja u Zagrebu održati Seedcamp Zagreb na kojem će dvadeset najkvalitetnijih regionalnih tehnoloških startupa dobiti priliku predstaviti svoj projekt pred 80 mentora iz Hrvatske, regije i svijeta, među kojima će biti investitori i internetski stručnjaci iz Intel Capitala, Facebooka, Googlea i Eden Venturesa. Mentori temeljem predstavljanja te razgovora odabiru najbolje projekte koji će dobiti priliku predstaviti se na završnom Seedcampu koji se svake godine održava u Londonu.

"Svakom startupu potreban je ekosustav za uspjeh - bili to korisnici, publicitet, savjet, partnerstva ili novac. Seedcamp, kao najjači europski startup inkubator, upravo u tom dijelu izvrsno nadopunjuje timove i omogućava njihov ubrzani rast i plasman u globalne vode. Tu je svakako i mreža relevantnih ljudi od Rusije, Londona do San Francisca koji mogu i žele pomoći", tvrdi Dino Ravnić, suosnivač GIS Clouda, jedne od Seedcampovih tvrtki.

Seedcampovi su događaji u organizaciji britanskog startup investicijskog inkubatora Seedcampa koji je već uložio u niz regionalnih tehnoloških tvrtki poput zagrebačkog GIS Clouda i osječkog Farmerona, dajući im "seed" investiciju od 20 tisuća funti te pristup svojoj mreži mentora, kao i povezivanje s novim investitorima.