Najava SAP-a da će zaposliti 650 osoba s autizmom aktualizirala je pitanje zapošljavanja osoba s intelektualnim teškoćama.

Tvrtke sve češće zapošljavaju osobe s invaliditetom

Osobe s invaliditetom u Hrvatskoj se zapošljavaju pretežito u uslužnim djelatnostima

Vijest da njemački proizvođač softvera SAP, koji je s ukupno 61.000 zaposlenika prošle godine ostvario 16,22 milijarde dolara prihoda, planira do 2020. zaposliti 650 osoba s autizmom, aktualizirala je pitanje zapošljavanja osoba s intelektualnim teškoćama i invalida općenito.

Posrijedi je skupina ljudi koju tipični poslodavci zaobilaze zbog predrasuda i(li) nepoznavanja njihovih sposobnosti. Njemačko je udruženje za autizam (FBA) pozdravilo SAP-ov potez i potaknulo druge kompanije da slijede njegov primjer.A iskustva onih koji su to već učinili mogla bi biti poticaj i hrvatskim poslodavcima, koji su, prema podacima Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje (HZZ), u prva četiri mjeseca ove godine zaposlili 117 osoba s intelektualnim poteškoćama. Vodstvo SAP-a vjeruje da će im usluge osoba s autizmom biti vrlo korisne u poslovima testiranja aplikacija, programiranja i kontrole kvalitete podataka. Planiraju zaposliti onoliko osoba s autizmom koliko je potrebno da njihov udio među zaposlenicima bude jednak procijenjenom udjelu u općoj populaciji - oko jedan posto.

Otkad je 2011. počeo zapošljavati autiste, SAP je angažirao takve radnike u svoje podružnice u Indiji i Irskoj, a na redu je još osam država. Program zapošljavanja osoba s autizmom počeo je u sprezi s danskom agencijom za zapošljavanje Specialisterne (Specijalisti), koja testira, obučava i spaja autiste s poslodavcima. Specialisterne je već spojio nekoliko stotina autista s poslodavcima, većinom u industriji softvera, a cilj mu je naći posao za milijun autista. "Osobe s autizmom imaju jedinstvenu sposobnost da se snažno koncentriraju na zadatak te da dugo zadrže koncentraciju. Uspješni su i u pronalaženju nepodudarnosti u podacima", kaže izvršni direktor Specialisternea Steen Thygesen.

Testiranje softvera
Berlinska kompanija Auticon još je jedna koja zapošljava autistične osobe na poslovima testiranja softvera. Stručnjaci poput Christiana Quinckea iz Auticona naglašavaju da poslodavci moraju pristupiti autističnim radnicima s puno senzibiliteta i strpljenja, no dodaje i da će im se ulaganje isplatiti. "Zbog velikog potencijala takvih ljudi isplati se podnijeti poneki nesporazum", kaže. Njegovi se direktori slažu te se spremaju otvoriti poslovnice u Frankfurtu i Hamburgu da bi angažirali još radnika s autizmom. Najveći američki lanac ljekarni Walgreens već godinama zapošljava osobe s intelektualnim smetnjama. Tako je 2007. otvorio distribucijski centar u Južnoj Karolini s namjerom da u njemu osobe s autizmom zauzmu trećinu radne snage s jednakom plaćom, pravima i obavezama kao ostali zaposlenici. Udio intelektualno hendikepiranih radnika u spomenutom centru već je premašio 40 posto, a 2009. je otvoren jednak centar u Connecticutu. Walgreens je počeo i zaseban program koji regrutira ljude s invaliditetom za rad u svojim apotekama. Kompanija je objavila da je vrlo zadovoljna intelektualno hendikepiranim radnicima jer je njihova točnost i produktivnost na razini ostalih radnika, dok im je sklonost mijenjanju posla dvostruko niža.

Walgreens je zainteresirao i druge američke kompanije, pa su njihov centar u Južnoj Karolini obišli predstavnici 120 poslodavaca s ciljem usvajanja metoda uključivanja osoba s invaliditetom u radni proces. IBM je još prije Walgreensa započeo program zapošljavanja osoba s raznim oblicima invaliditeta. Njihov program, ističu, postiže uspjeh te su invalidi zaslužni za milijune dolara prihoda, a ujedno služe kao poveznica prema segmentu tržišta koji koristi tehnologiju prilagođenu osobama s invaliditetom. "Smatramo da je raznolikost od strateškog interesa za našu organizaciju", komentirao je Jim Sinocchi, direktor komunikacija IBM-ovog sektora za raznolikost. "Ne zapošljavamo invalidne osobe zato što je to lijepo, nego zato što je to ispravno s poslovnog stajališta", dodao je Sinocchi, koji je paraplegičar.Prema podacima koje su nam dostavili Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ) i pravobraniteljica za osobe s invaliditetom Anka Slonjšak, osobe s intelektualnim poteškoćama najbrojnije su među osobama s invaliditetom koje pronalaze posao. U prva je četiri mjeseca 2013. preko HZZ-a novozaposleno 117 ili 35 posto osoba s intelektualnim poteškoćama, slijede osobe s tjelesnim invaliditetom (87 ili 26 posto) te osobe s oštećenjem sluha (41 ili 12 posto). Ukupno je u spomenutom razdoblju zaposleno 557 osoba s invaliditetom, u usporedbi sa 473 u istom razdoblju 2012. godine.

Radno iskustvo
Prošle je godine na HZZ-u bilo prijavljeno 6607 nezaposlenih osoba s invaliditetom, što je iznosilo 1,8 posto od ukupnog broja prijavljenih u evidenciji HZZ-a. Zaposleno ih je 1421, odnosno 0,8 posto od svih građana koji su u 2012. našli posao. U evidenciji HZZ-a je 2111 (31,5 posto) osoba s invaliditetom bez radnog iskustva. "Upravo nedostatak radnog iskustva jedna je od najvećih teškoća prilikom njihovog zapošljavanja na tržištu rada. Do jednu godinu radnog iskustva ima 1239 osoba s invaliditetom, odnosno 18,5 posto od ukupno nezaposlenih osoba s invaliditetom", navode iz HZZ-a. Osobe s invaliditetom zapošljavaju se pretežito u uslužnim djelatnostima.

U prvom tromjesečju 2013. najveći broj osoba s invaliditetom zaposlio se u...

Ostatak vijesti pročitajte ovdje.