Krizna godina u Europi

U odnosu na EU u Hrvatskoj najviše rezali plaće

Službeni podaci Eurostata i godišnji izvještaj dublinskog Eurofounda o industrijskim odnosima u 2009. pokazuju da su hrvatske tvrtke i poslodavci prije i žešće od drugih srezali plaće i primanja zaposlenih!

Naime, kako piše Večernji list, unutar Europske unije jedino su u baltičkim zemljama plaće pale od 4 do 9 posto, dok je u Hrvatskoj, uračuna li se efekt kriznog poreza, pad iznosio 2,8 posto. Prosječne su plaće najviše rasle u Bugarskoj, i to za približno 13 posto (godinu dana prije čak 26 posto), a plaće u drugim novim članicama povećane su od 3 do 5 posto.

Kad je riječ o minimalnim plaćama, Hrvatska je odmah poslije Slovenije na drugom mjestu u regiji, a od 2007. do 2009. minimalac je rastao približno petinu. Državni zavod za statistiku objavio je podatke prema kojima se u idućih godinu dana iznos minimalne plaće neće mijenjati te minimalac ostaje prošlogodišnjih 2814 kuna.

Plaće ugovorene kolektivnim ugovorima unatrag pet godina u EU usporile su sa 5 posto iz 2008. godine na 4,2 posto u 2009. godini. Nove su članice EU usporile sa 7,1 na 5,9 posto, dok su starije članice imale pad sa 3,8 na 3,1 posto, piše Večernjak.

Izvještaj European Industrial Relations Observatory pokazuje da ni drugdje u pregovorima socijalnih partnera o kolektivnim pravima nisu cvjetale ruže. Primjerice, Irci nisu poštovali ugovor iz 2008. te su ga morali otkazati. Ni Španjolci nisu uspjeli sklopiti svoj okvirni, temeljni kolektivni ugovor, već su pregovore spustili na niže razine. U Finskoj je posljednji nacionalni ugovor istekao 2007., a pregovori za 2010. su propali.

Francuzi su, međutim, postigli dogovor o hitnim mjerama kojima bi se zaštitile ugrožene skupine radnika, Poljska je također postigla dogovor, a paket antikriznih mjera obuhvatio je fleksibilnije radno vrijeme i skraćen rad. Slovenija, Portugal, Slovačka, Njemačka, Austrija i Francuska zadržale su istu razinu sektorskog pregovaranja, a Poljska, Velika Britanija i baltičke zemlje naglasak su imale na pojedinačnim tvorničkim ugovorima. U Austriji je, primjerice, prošle godine sklopljeno 500 kolektivnih ugovora koji obuhvaćaju 98 posto zaposlenih.

U hrvatskom je pak registru potkraj 2009. evidentirano 127 kolektivnih ugovora. Vlada se žali da su brojni ugovori istekli, no poslodavci su ih dužni poštovati zbog zakonske odredbe o produljenoj primjeni.