Planu Velike Britanije očekivano su se usprotivili sindikati, koji ga smatraju dodatnim udarcem svojim članovima usred krize
Za razliku od Hrvatske koja je i usred ozbiljne ekonomske krize i rekordnog pada BDP-a pronašla novca za isplatu božićnica od 1500 i prethodno dogovoreno povećanje osnovice plaće javnih i državnih službi za četiri posto, Velika Britanija nema izbora nego zamrznuti plaće u javnom sektoru na čak tri godine.
Vijest da se pet milijuna zaposlenih u javnom sektoru u Velikoj Britaniji suočava sa zamrzavanjem plaća izazvala je nezadovoljstvo u tamošnjoj javnosti.
Ova mjera, osmišljena kao odgovor na financijske posljedice pandemije, odnosi se na učitelje, policiju, vojsku i javne službenike, ali ne i na zdravstvene djelatnike, koji su izuzeti zbog njihovih napora u borbi protiv koronavirusa.
Britanski ministar financija Rishi Sunak iznijet će u srijedu plan za obuzdavanje plaća i uspostavljanje ravnoteže u proračunu. Naime, proračunski izdaci uvelike su se povećali tijekom pandemije. Prema procjenama vlade, trogodišnje zamrzavanje plaća u javnom sektoru donijelo bi uštedu od 23 milijarde funti. Pričuvna je varijanta ograničiti rast plaća na samo jedan posto godišnje, pri čemu bi ušteda iznosila 11 milijardi funti.
Hrvatski ministar financija Zdravko Marić ne samo da nije morao razmišljati o zamrzavanju plaća, nego je u proračunu pronašao milijardu i 200 milijuna kuna, koliko će godišnje stajati povećanje plaća u javnom sektoru od četiri posto. Ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Josip Aladrović istaknuo je prije tjedan dana da su tako ispunjena sva ranija obećanja iz svibnja i lipnja.
Članak je u skraćenom izdanju prenesen s portala index.hr