Zbog nezaposlenosti i lošeg gospodarstva, američki birači kažnjavaju demokrate

Rezultati tih izbora odredit će drugu polovicu mandata predsjednika Obame. Osim toga, nova politička garnitura odlučivat će o zakonima koji se ne tiču samo SAD-a, npr. zakona o energiji i klimatskim promjenama.

Amerikanci u utorak, 2. studenoga ponovno izlaze na izbore za Kongres. Za razliku od prošlih izbora 2008. godine, koje je zasjenila predsjednička utrka Baracka Obame i Johna McCaina, ovogodišnji kongresni izbori, sasvim opravdano, plijene pažnju ne samo američkih već i svjetskih medija.

Naime, rezultati tih izbora odredit će drugu polovicu mandata predsjednika Obame. Osim toga, nova politička garnitura odlučivat će o zakonima koji se ne tiču samo SAD-a, npr. zakona o energiji i klimatskim promjenama. Iako je predsjednik najmoćnija osoba u Sjedinjenim Državama, senatori i kongresnici jednako su važni jer bez njih nema ni ključnih zakona.

Američki kongresni izbori održavaju se svake dvije godine kad se bira svih 435 zastupnika Predstavničkog doma američkog Kongresa, te oko trećina senatora. U isto vrijeme, biraju se i guverneri nekih država. Kad se izbori, kao i ovi, poklope s polovicom predsjedničkog četverogodišnjeg mandata, onda su to tzv. midterm izbori. Na takvim izborima, stranka aktualnog predsjednika gotovo po pravilu gubi.

Naime, birači su uglavnom više-manje razočarani predsjednikom na sredini njegova mandata kada mu, uostalom, i pada popularnost. Tako je i predsjednik Barack Obama razočarao mnoge svoje birače koji su vjerojatno očekivali mnogo više. Njegova popularnost koja je na početku mandata dosezala samo nebo, sada je potonula na dosad najniže razine.

Visoka stopa nezaposlenosti od 9,6 posto i dalje je najveći problem aktualne administracije, zbog čega će demokrati 2. studenoga najvjerojatnije biti »kažnjeni»«. Rijetki su oni koji dovode u pitanje pobjedu republikanaca. Raspravlja se samo o tome koliko će uvjerljiva ona biti. Hoće li izbori 2010. biti isti kao oni 1994., kada su republikanci preuzeli oba doma, ili 2006. kada su isto učinili demokrati. Ili će demokrati u ovih zadnjih nekoliko dana preokrenuti uvjerljivu republikansku prednost i sačuvati barem jedan od dva doma.

Podsjetimo, u Predstavničkom domu Demokratska stranka ima 77 mjesta više od Republikanske stranke, a u Senatu 18 mjesta više. Da bi preuzeli većinu, republikanci moraju osvojiti 39 demokratskih mjesta u Predstavničkom domu, odnosno deset u Senatu. Prema predizbornim anketama, republikanci bi trebali preuzeti većinu u Predstavničkom domu, dok bi u Senatu demokrati trebali zadržati većinu, doduše puno tješnju nego što imanju sad.

Ono što čini ove izbore još zanimljivijima jest neočekivani uspon tzv. Tea Party pokreta, pa se tako s nestrpljenjem očekuju rezultati njegovih kandidata. Riječ je o pokretu fiskalnih konzervativaca koji se protive prevelikom utjecaju vlade i koji traže smanjenje proračunskog deficita ali i poreza.
Čisto politički gledajući, oni su vrlo bliski republikancima, makar bi bilo krivo reći da je to pokret Republikanske stranke. Naime, baš kao što su iziritirani demokratima, ljudi iz »Tea Partyja« iziritirani su i republikancima koji su, kako tvrde, u Bushevim godinama napravili veliku štetu Sjedinjenim Državama.

Zapravo, riječ je o pokretu koji je razočaran cijelom političkom elitom iz Washingtona. Njihovi kandidati su uglavnom prilično neiskusni, što je nekoć bila mana, a danas, kako se čini, prednost u politici. No, neki od njih zabrinjavajuće su nekompetentni pa su tako u ovoj kampanji, osim nekih rigidnih stavova, pokazali i nerazumijevanje nekih osnovnih stvari, npr. američkog Ustava.

Bez obzira na to, ti ljudi velika su prijetnja nekim »starosjediocima» u Washingtonu. Pokazali su to i stranački predizbori Republikanske stranke, kad su »Tea Party» kandidati porazili neke jako dobro poznate republikance bez obzira što su ovi imali potporu stranke, a slično bi se moglo dogoditi i na izborima u utorak. Iako će taj pokret kratkoročno sigurno koristiti Republikanskoj stranci, pitanje je hoće li ona dugoročno imati koristi od njega.

Neki njihovi, a onda i republikanski, kandidati toliko su radikalni da će teško dobiti podršku neovisnih birača koji zapravo u Americi odlučuju o izbornom pobjedniku. Osim toga, pitanje je kakva će biti njihova suradnja u Kongresu i hoće li moći naći zajednički jezik ili će cijela stranka biti prisiljena skrenuti još više u desno.

Najzanimljivije utrke

• Nevada
Borba za senatsko mjesto između demokratskog kandidata Harryja Reida i »Tea Party« kandidatkinje Sharron Angle. Reid je vođa Demokratske stranke u Senatu. Iako se očekivala njegova glatka pobjeda nad Sharron Angle, utrka je postala prilično neizvjesna. Angle se, među ostalim, zalaže za povlačenje Sjedinjenih Država iz Ujedinjenih naroda, za ukidanje Ministarstva prosvjete, protivi se pobačaju čak i u slučaju kad je žena silovana, ne vjeruje da su prema američkom Ustavu crkva i država odijeljeni, ne vjeruje u čovjekov utjecaj na globalno zatopljavanje, smatra da se u nekim američkim gradovima provodi šerijatski zakon

• Delaware
Još jedan test za kandidatkinju »Tea Partyja« Christine O'Donnell koja je na predizborima porazila republikanskog favorita i koja se sada natječe s demokratom Chrisom Coonsom za senatsko mjesto. Riječ je o tradicionalnoj utvrdi Demokratske stranke tako da se očekuje pobjeda Coonsa. Analitičari tvrde kako zbog O'Donnell republikanci nemaju šanse osvojiti potrebnih deset senatskih mjesta. O'Donnell je zanimljiva po tome što je svoj televizijski oglas započela riječima »ja nisam vještica«, vjerojatno prvi takav slučaj u američkoj povijesti.

• Kolorado
Neočekivano izjednačena borba između demokrata Michaela Benneta i republikanca bliskog »Tea Partyju« Kena Bucka. Još od 2004. godine u Koloradu su pobjeđivali demokratski kandidati čiju dominaciju sada ugrožava Buck. Tijekom republikanskih predizbora Buck je poručio biračima da glasuju za njega a ne za protukandidatkinju Jane Norton jer on »ne nosi visoke pete«.

• Kalifornija i New York
U obje države vode se zanimljive utrke za guvernersko mjesto. U Kaliforniji ističe mandat Arnoldu Schwarzeneggeru, a na njegovo mjesto, među ostalima, pretendiraju republikanka Meg Whitman, bivša direktorica eBaya, i demokrat Jerry Brown. U New Yorku Carl Paladino želi postati guverner. Riječ je o dobro poznatom multimilijunašu koji se obogatio na trgovini nekretninama i koji kao republikanski kandidat želi ured guvernera. Kako stvari sada stoje, Paladino debelo zaostaje za demokratskim kandidatom Andrewom Cuomom.

• Florida
Država poznata po izjednačenim i neizvjesnim izborima. Ovaj put za senatsko mjesto se bore tri kandidata: Marco Rubio, još jedan kandidat »Tea Partyja», demokrat Kedndrick Meek i umjereni republikanaca Charlie Crist koji nastupa kao neovisni kandidat, nakon što je na predizborima izgubio od Rubia. Prema posljednjim anketama Rubio je u uvjerljivom vodstvu.