Želite posao u EU? Pazite da ne završite na "balkanskoj ruti" trgovine ljudima

Od ulaska Hrvatske u zajednicu europskih naroda mnogi građani priliku za bijeg od domaćeg siromaštva vide u zaposlenju u nekoj od zemalja Unije. Mnogi su se prijavili za poslove koji će im osigurati egzistenciju i ponovno vratiti vjeru u budućnost. No, neki će se od njih morati suočiti s prevarama i problemima u lancu prostitucije i trgovanja ljudima.

Glas Slavonije donosi intervju s Tomislavom Ramljakom, predsjednikom osječkog Centra za nestalu i zlostavljanu djecu u kojem stoji da su "Rumunjska i Bugarska prošle gorko iskustvo trgovanja ljudima odmah po ulasku u EU, a da to sad očekuje i Hrvatsku".

Sumnjivi oglasi
"Primjeri iz susjedne Bosne i Hercegovine, gdje trgovanja ljudima ima, govore nam da su najlakše mete osobe koje su u potrazi za poslom čuvanja djece u Europi. Javljaju se na sumnjive oglase i završe na raznim mjestima, samo ne tamo gdje su se javile za posao. Idealne mete su i lakovjerne osobe koje se upuštaju u online poznanstva i sve takve poslovne ili intimne ponude treba uzeti s rezervom i biti oprezan", upozorava Ramljak.

Dean Savić, voditelj Službe organiziranog kriminaliteta Ministarstva unutarnjih poslova RH, upozorava da se godišnje u prosjeku identificira desetak žrtava trgovine ljudima, a smjerovi kretanja krijumčara su iz siromašnih prema bogatim državama. Savić tvrdi da je Hrvatska krak tzv. Balkanske rute, a kako su nakon ulaska u EU granične barijere prema starijim članicama Unije slabije, opasnost je povećana. Dodamo li tomu činjenicu da za vrijeme praznika djeca imaju dosta slobodnog vremena, valja upozoriti roditelje da provjere s kim je dijete i što radi.

Predaju dokumente pa rade sve kako bi se preživjeli
Glas Slavonije ulazi u detalje samog procesa trgovine ljudima:

"Analizom otkrivenih i prijavljenih kaznenih djela trgovanja ljudima u Hrvatskoj može se zaključiti da ovaj oblik kriminaliteta najčešće podrazumijeva trgovanje osobama ženskog spola, mlađe životne dobi (od 11 do 30 godina), s ciljem seksualnog iskorištavanja. Tijekom 2008. i 2009. godine evidentirano je povećanje broja radne eksploatacije mlađih muškaraca, koji su bili prisiljavani na rad na seoskim imanjima, u obrtima u vlasništvu počinitelja i slično. Trgovci ljudima su žrtvama ponekad prijatelji ili poznanici, koji ostavljaju dojam iskusnih i profesionalnih osoba. Žrtvama nude plaćanje troškova putovanja i rješavanje svih administrativnih pitanja. No, dolaskom na odredište njihovo se ponašanje mijenja. Žrtvama se prvo, uz izliku da je to zbog njihove vlastite sigurnosti, oduzmu osobni dokumenti, drži ih se u fizički i psihički nemogućim uvjetima, te postaju prisiljene ilegalno raditi kako bi pokrile novonastale troškove koji neprekidno rastu. Uz to ih se zlostavlja, prisiljava na prostituciju i konzumaciju droga, izgladnjuje, onemogućava im se kontakt s rodbinom i prijateljima, te im nije omogućena zdravstvena zaštita. Ponekad žrtve nikada ne stignu na mjesto odredišta, nego ih se na putu često preprodaje novim trgovcima. Najčešća mjesta eksploatacije su ulice, noćni klubovi, diskoteke, restorani, tvornice, privatni posjedi, obiteljske kuće, stanovi..."

Valja dodati da je posebno opasan profesionalni angažman preko interneta zbog činjenice da se o poslodavcu, poslu i odredištu gotovo ništa ne zna dok nije prekasno.

Stoga građani trebaju biti na oprezu prije nego se zapute u sudbonosnu profesionalnu "avanturu" koja može završiti i kao životna tragedija.