Podacima su to iz Ankete o radnoj snazi koju provodi Državni zavod za statistiku.
Usporedne podataka o nezaposlenosti dobivenih ovom anketom i podataka Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ), temeljenih na administrativnim izvorima, pokazuju da je u prvom ovogodišnjem polugodištu stopa nezaposlenosti prema administrativnoj evidenciji bitno veća (iznosi 23,3 posto) od stope anketne nezaposlenosti (15,2 posto).
U tom je razdoblju prosječan broj nezaposlenih prema anketi o radnoj snazi za 132 tisuće manji od podatka HZZ-a. Po anketi o radnoj snazi u prvom je polugodištu ove godine bilo 273.000 nezaposlenih osoba, a prema evidenciji HZZ-a 405.000.
Pritom se napominje da od ukupno 405 tisuća registriranih osoba u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje, njih 171 tisuća ili 42,2 posto ne zadovoljava međunarodne kriterije nezaposlenosti.
Prema međunarodno prihvaćenoj metodologiji, od ukupnog broja osoba koje su prijavljene u HZZ-u, njih 57,8 posto svrstano je u kategoriju nezaposlenih, 18,5 posto je neaktivnih osoba (jer nisu tražile posao ili ne bi mogle prihvatiti ponuđeni posao u slijedeća dva tjedna) a 13,1 posto su osobe koje rade, te se prema Anketi svrstavaju u zaposlene.
Od ukupno 273 tisuće nezaposlenih po anketi njih 85,6 posto prijavljeno je službi za zapošljavanje, dok preostalih 14,4 posto anketno nezaposlenih nije bilo zainteresirano za prijavu službi za zapošljavanje.
Struktura ukupno nezaposlenih po spolu nije se bitnije izmijenila u odnosu na prethodno polugodište - 47,9 posto je muškaraca i 52,1 posto žena.
Starosna pak struktura nezaposlenih pokazuje da 60,8 posto pripada u najaktivniju skupinu od 25 do 49 godina, nešto manje od 30 posto su mlade osobe od 15 do 24 godine, a preostalih 10 posto su osobe starije od 50 godina.
Najveći dio nezaposlenih osoba traži posao duže od dvije godine, njih gotovo 40 posto.
Od ukupno nezaposlenih njih oko jedne petine (19,5 posto) spremno je preseliti se unutar svoje ili susjedne županije, odnosno bilo gdje u Hrvatsku. Onih koji su spremni odseliti u inozemstvo u cilju dobivanja zaposlenja je 4,3 posto, pri čemu gotovo polovina njih pripada u dobnu skupinu do 24 godine.
Polovica od ukupno anketno nezaposlenih nisu se spremni preseliti, no voljni su dnevno putovati na posao u svoju ili susjednu županiju, a 23,7 posto želi raditi jedino u mjestu stanovanja.
Čak 68,3 posto nezaposlenih spremno je na dokvalifikaciju ili prekvalifikaciju radi pronalaženja posla.
Kao minimalnu neto mjesečnu plaću za koju bi prihvatili posao 47,9 posto nezaposlenih osoba ističe 2.000 do 3.000 kuna, dok njih 36 posto očekuje plaću veću od 3.000 kuna.
Hina