Stalan posao tek svakom devetom radniku

Čak 90 posto novih radnika zapošljava se na određeno

Hrvatska udruga poslodavaca kod svake izmjene ZOR-a traži da rad na određeno postane pretežit oblik zapošljavanja, jer bi se time, objašnjava, omogućilo brže zapošljavanje, ali i otpuštanje.

Oko 210.000 hrvatskih radnika zaposleno je na određeno vrijeme, a u posljednjih desetak godina taj fleksibilni oblik zapošljavanja postao je prava pošast na tržištu rada. Još 2000. godine 65 posto novih ugovora o radu bilo je sklopljeno na određeno, a svaki treći zaposlenik dobivao je stalni posao. Sad se čak 88 posto nezaposlenih s burze zapošljava na određeno vrijeme, ili tek se svakom devetom radniku posreći stalan posao.

Iako prema Zakonu o radu (ZOR) poslodavac može tek iznimno zapošljavati radnike na određeno vrijeme i to na sezonskim, privremenim poslovima i kao zamjenu za bolovanje, i to najdulje tri godine, taj oblik zapošljavanja postao je pravilo. Mnogi radnici stalno rade na određeno od ugovora do ugovora, strahujući hoće li ga sljedeći put poslodavac produžiti.

Radnicima na određeno otkaz ili neproduljenje ugovora stalno visi nad glavom, a u vrijeme krize prvi su na udaru otkaza. Oni se ne bune, ne štrajkaju i nisu u sindikatima.Premda je bolje raditi ikako nego nikako, ti su radnici obespravljeni i bez ikakve zaštite. U strahu od otkaza rade i bolesni, odriču se dijela godišnjeg odmora, žene čak potpisuju izjavu poslodavcu da neće zatrudnjeti. Moraju se svakodnevno dokazivati na poslu, raditi petkom i svetkom te prekovremeno, bez kune naknade. Mogu zaboraviti na kredit za stan, jer ga zbog nestalnih prihoda ne mogu dobiti.

I uza sve to moraju biti kuš, jer im otkaz ili neproduljenje ugovora stalno visi nad glavom, a u vrijeme krize prvi su na udaru otkaza. Radnici na određeno ne bune se, ne štrajkaju i nisu u sindikatima. Ako radnik mora na dulje bolovanje zbog ozljede na poslu ili teže bolesti ili radnica zatrudni, istekom ugovora ostaju bez posla. Malo će koji poslodavac takvim radnicima produžiti ugovor o radu. Jednostavno će ih zamijeniti novim.

Poslodavci su godinama zloupotrebljavali zapošljavanje na određeno vrijeme pod izlikom fleksibilizacije tržišta rada. Do zadnje, nedavne izmjene ZOR-a, poslodavci su, budući da se moglo zapošljavati na određeno vrijeme samo na istim poslovima svake tri godine, promijenili naziv radnog mjesta i ponovo s istim radnikom sklopili novi ugovor o radu. Po novome, ugovor o radu na određeno može se s jednim radnikom sklopiti na najviše tri godine, bez obzira radi li se o istim ili različitim poslovima.

Sindikati traže da se rad na određeno ograniči na jednu ili najviše dvije godine, a da se radniku u to vrijeme mogu ponuditi samo dva ugovora o radu na određeno.Poslodavci tvrde kako su prisiljeni zapošljavati radnike na određeno, jer su im stalno zaposleni preskupi i prezaštićeni od otkaza zbog visokih otpremnina i kompliciranog postupka otkazivanja. Radnici na određeno su 'fleksibilniji' - mogu ih zaposliti i otpustiti kad hoće, i to bez otpremnine. Hrvatska udruga poslodavaca kod svake izmjene Zakona o radu traži da rad na određeno postane pretežit oblik zapošljavanja, jer bi se time, objašnjava, omogućilo brže zapošljavanje, ali i otpuštanje. Zagovornik tog koncepta bila je koalicijska vlada Ivice Račana koja je htjela uvesti neograničeni rad na određeno vrijeme i to za sve vrste poslova. Sindikati su tada digli bunu pa ideja nije prošla.

No, sindikati već devet godina ne uspijevaju u pregovorima o izmjenama ZOR-a poboljšati uvjete za radnike na određeno vrijeme. Poslodavci i vlade Ive Sanadera i Jadranke Kosor nisu dosad pristajali na promjene, pa je taj problem godinama odgađan za kasnije.

To 'kasnije' stiglo je sada, jer sindikati u prijedlogu gospodarskog i društvenog oporavka, koji su predstavili Vladi i poslodavcima na Gospodarsko-socijalnom vijeću, zahtijevaju da se rad na određeno ograniči na jednu ili najviše dvije godine te da se radniku u tom razdoblju mogu ponuditi samo dva ugovora o radu na određeno. Reakcije dvaju socijalnih partnera tek se očekuju, a sindikati su spremni inzistirati i na toj točki svog programa i po cijenu uličnih demonstracija i štrajkova.

Ugovor na određeno najrašireniji u Španjolskoj
U posljednjih deset godina udjel radnika s ugovorom na određeno vrijeme porastao je s 8,5 posto u 2000. na 14,7 posto. U zemljama Europske unije u prosjeku 13,5 posto zaposlenika radi na određeno. Taj je trend najrašireniji u Španjolskoj gdje više od trećine radnika nema stalan posao. U Poljskoj 27,3 posto zaposlenih radi na određeno, u Portugalu 20,6 posto, u Velikoj Britaniji 5,8, a u Irskoj samo 3,4 posto.