Europska Unija: Žene prve na udaru mirovinskih reformi

Najnižu dob za odlazak u mirovinu u Europskoj uniji imaju žene u Bugarskoj i Rumunjskoj koje u mirovinu idu s 58 godina, dok muškarci odlaze sa 63.

Oko 2,5 milijuna Francuza izišlo je na ulice u utorak kako bi pokazalo svoje protivljenje mirovinskoj reformi koja bi trebala dob za umirovljenje pomaknuti sa 60 na 62 godine. No Francuska, u kojoj je trenutačno dob za umirovljenje među najnižima u EU, nije izniman slučaj.

Vlade diljem Europe pokušavaju srezati dugove koje proističu iz mirovinskih sustava povećanjem dobi za odlazak u mirovinu.
S druge strane, vlade se suočavaju sa sve manjim natalitetom, stanovništvo stari, pa je radno sposobnog stanovništva sve manje, a mirovinski sustavi proizvode sve veće dugove. Istodobno, dok provode bolne mjere, moraju biti spremne na socijalne nemire i nezadovoljstvo zbog smanjenja prava svojih građana.

Brojke Europske unije pokazuju da je prosječna dob odlaska s tržišta rada 61 godina u Grčkoj, 62 godine u Njemačkoj i 59,4 u Francuskoj. Najnižu dob za odlazak u mirovinu u Europskoj uniji imaju žene u Bugarskoj i Rumunjskoj koje u mirovinu idu s 58 godina, dok muškarci odlaze sa 63.
U 15 zemalja Unije muškarci i žene su izjednačeni po pitanju dobi odlaska u mirovinu, dok u ostalim zemljama žene odlaze u mirovinu prije muškaraca, no mnoge od najavljenih reformi određuju da se radni vijek žena mora izjednačiti s muškarcima.

Poseban je slučaj Danska, gdje je vlada 2006. smislila neobičnu reformu. Povisila je dob za mirovinu sa 65 na 67 godina između 2024. i 2027. godine, s time da će se od 2025. dob umirovljenja određivati prema očekivanom životnom vijeku 60-godišnjaka. Ako se životni vijek ne promijeni, dob za odlazak u ranu mirovinu ostat će 62, a za punu mirovinu 67.
U Francuskoj bi se za ljude rođene poslije 1950. granica trebala povećati na 62 godine, postupno do 2018. Predsjednik Nicolas Sarkozy se nada da bi time mogao malo srediti stanje državne blagajne i zato ne odustaje od svoje namjere unatoč prosvjedima.

U dužnoj Grčkoj upravo mirovinski sustav predstavlja najveći izazov za vladu, a EU i MMF dali su čvrste smjernice da se dob za mirovinu za žene pomakne na 65 godina, kao što je to slučaj za tamošnje muškarce.
Nova koalicijska vlada Velike Britanije također je prije ljeta najavila razmatranje povećanja dobi za mirovinu na 66 godina, no povećanje bi, navodno, najranije trebalo zaživjeti 2016. Nizozemska već sada kao dobnu granicu ima 65 godina i za muškarce i za žene, a vladin prijedlog je da tu granicu podigne na 67 godina starosti, i to što je prije moguće.

Španjolska vlada također najavljuje povećanje dobi za mirovinu radi smanjenja deficita. Tako je premijer Jose Luis Rodriguez Zapatero testirao kako narod diše kada je u veljači objavio plan da se dob za mirovinu povisi sa 65 na 67, što je izazvalo oštre prosvjede, no vlada se nada da će u jesen krenuti novi pregovori o reformi mirovinskog sustava. Njemačka, koja je među starijim populacijama na svijetu, još je 2007. u parlamentu dobila odobrenje da postupno podigne dob sa 65 na 67 godina, a to bi povećanje trebalo na snagu stupiti između 2012. i 2029. godine.

Hrvatska: Žene i muškarci zajedno u mirovinu sa 65 godina?
Hrvatska ima slične probleme s obzirom na to da se broj zaposlenih i umirovljenika približio, pa tako na 1.532.633 zaposlena dolazi 1.187.509 umirovljenika. U sljedećih 10 godina u Hrvatskoj bi se, prema Vladinu prijedlogu mirovinske reforme, trebala izjednačiti dob za odlazak u mirovinu za žene i muškarce. Žene sada idu u mirovinu sa 60 godina, a muškarci sa 65. Od 2011. žene će svake godine raditi pola godine dulje kako bi do 2020. svi išli u mirovinu sa 65 godina. Time bi se Hrvatska izjednačila s, primjerice, Belgijom, Finskom, Irskom, Portugalom i Švedskom. U Sloveniji je dob za umirovljenje žena 61 godina, a muškaraca 63. Slovenija od iduće godine također namjerava podizati tu dob na 63 godine za žene i 65 za muškarce.