Kalkulator plaće
Prijava
Traži
Slobodan dan za mentalno zdravlje jedan je od glavnih preduvjeta koji žele pripadnici generacije Z. Oni su, naime, uvelike promijenili moderno radno okruženje.
Mnogima idu na živce, mnogi smatraju da je riječ tek o bespredmetnim hirovima, dok neki smatraju da je ova generacija ona koja će promijeniti sve - od radnog okruženja do društva u cjelini kakvog danas poznajemo.
Pripadnici generacije Z mogli bi brojčano nadmašiti pripadnike Baby Boom generacije u kontekstu radne snage, navodi Forbes.
Mnogima je to iznenađujuće s obzirom na dob pripadnika generacije Z, no izgleda da ova generacija točno zna što želi.
Uz slobodan dan za mentalno zdravlje, generacija Z iznimno drži do vrijednosti koje pojedina tvrtka zastupa, u mnogočemu čak i više nego do usluga i proizvoda koje ta tvrtka nudi. U tom je kontekstu za brojne poslodavce presudno ulaganje u employer branding, o čemu smo ranije pisali.
Slobodan dan za mentalno zdravlje
Na globalnoj je razini trenutačno zaposleno gotovo 60 posto svjetske populacije. Sukladno tomu, prema preporukama Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) nužne je uvođenje hitnih mjera za zaštitu i podršku mentalnom zdravlju na radnom mjestu.
WHO je u tom kontekstu izdao priopćenje u kojemu su istaknuli da je ključno da vlade diljem svijeta, kao i poslodavci i različite organizacije te drugi dionici zajednički rade na poboljšanju mentalnog zdravlja na radnome mjestu.
Izgleda su to već pripadnici generacije Z shvatili. Konkretnije, prijašnja su istraživanja pokazala da gotovo 82 posto mladih zaposlenika, a koji su pripadnici generacije Z, želi na poslu imati tzv. mental health day off ili slobodan dan za mentalno zdravlje.
Što je slobodan dan za mentalno zdravlje?
Riječ je o danu koji svaki zaposlenik može iskoristiti za odmor kada osjeti anksioznost, stres ili depresiju, bez umanjenja godišnjeg odmora i uz zadržavanje pune plaće.
Općenito, generacija Z želi znatno jasniju granicu između privatnog i poslovnog života, neovisno o tome imaju li obitelj i djecu ili ne. Iznimno im je važno da imaju svoj mir te da tako uspiju zaštiti svoje mentalno zdravlje.
U tom kontekstu valja istaknuti da, uz slobodan dan za mentalno zdravlje, mladi zaposlenici žele dodatnu dozu fleksibilnosti.
Podsjetimo, razdoblje pandemije pritisnulo je brojne tvrtke diljem svijeta da reorganiziraju svoje poslovanje te da omoguće hibridni način rada. Pripadnici generacije Z to žele i danas, pet godina nakon Covida-19.
Zašto je potreban slobodan dan za mentalno zdravlje?
Kada je riječ o stresu na radnom mjestu, WHO prenosi da je minimalno jedan od pet radnika uzelo bolovanje kako bi izbjegli posao.
Njih 14 posto izjavilo je da je dalo otkaz upravo zbog prevelike količine stresa na radnom mjestu. Nadalje, čak 30 posto radnika kazalo je da smatraju da ne bi mogli otvoreno razgovarati sa svojim šefom ako su pod stresom.
Paralelno, čak 56 posto poslodavaca reklo je da bi željeli učiniti više za poboljšanje dobrobiti osoblja, ali ne smatraju da imaju prave smjernice.
Sve više slučajeva burnouta
Osim toga, studije pokazuju da mlađi ljudi, koji se rutinski suočavaju s teškim radnim opterećenjem i ekstremnim vremenskim pritiskom na poslu, imaju veću vjerojatnost da će razviti depresivni poremećaj te generalizirani anksiozni poremećaj.
Pritom su daleko veće šanse da će ranije doživjeti sindrom sagorijevanja ili jednostavnije - burnout, o čemu smo ranije pisali.
Paralelno, kroničan stres i učestali burnout može izazvati i veću nezainteresiranost za obavljanjem samog posla, a posljedično i quiet quitting, odnosno tiho odustajanje.
Radi se o pojmu koji opisuje smanjenu posvećenost poslu, kada zaposlenici ne ulažu dodatan trud te odrađuju minimum, kaže struka.
Što preporučuje struka?
Kako bi dodatno zaštitili mentalno zdravlje na radnome mjestu, WHO preporučuje nekoliko smjernica koje su primarno namijenjene poslodavcima, a koje prenosimo:
-
Edukacija poslodavaca o mentalnom zdravlju, a koja bi ih osposobila za prepoznavanje zaposlenika koji su pod velikim stresom. Osim toga, takve bi edukacije trebale pozitivno utjecati na razvoj međuljudskih vještina poput otvorene komunikacije i aktivnog slušanja te bolje razumijevanje utjecaja radnih stresora i načina njihova upravljanja.
-
Trening zaposlenika za podizanje svijesti o mentalnom zdravlju, sve s ciljem smanjenja stigme i povećanja razumijevanja.
-
Individualne intervencije za jačanje vještina upravljanja stresom, uključujući psihosocijalne programe i mogućnosti za rekreativne tjelesne aktivnosti koje pomažu u smanjenju simptoma povezanih s mentalnim zdravljem - za radnike i poslodavce.
Integriranjem ovakvih praksi radna mjesta mogu stvoriti poticajnu kulturu koja podržava pojedinačne zaposlenike, poboljšava radno okruženje, unapređuje poslovanje i donosi koristi široj zajednici.
Ovo, naime, nisu tek preporuke koje bi možda netko trebao uvesti, one su imperativ - ne možemo više bježati od toga da su radnici preopterećeni te da je nužno otvoreno govoriti o mentalnom zdravlju na radnom mjestu.
Netko je to naprosto morao reći. Hvala generaciji Z.
Izvor fotografija: Pexels, Canva
Hrvatska 
Svijet 
Tržište rada 
Ljudi i karijere 
Istraživanja 
Zanimljivosti 
Bez komentara 
