Gotovo 60 posto radnika prima plaću nižu od 5.000 kuna

Gotovo 9.000 zaposlenih u pravnim osobama u Hrvatskoj je za ožujak prošle godine primilo neto plaću manju od 1.900 kuna, a više od 60 posto zaposlenih ili njih oko 600 tisuća primilo je plaću manju od državnog prosjeka, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) o strukturi zaposlenih prema visini prosječne isplaćene neto plaće sa stanjem u ožujku prošle godine.

Prosječna isplaćena neto plaća zaposlenih u pravnim osobama za ožujak prošle godine iznosila je 5.359 kuna, a prema statističkim podacima prosječnu plaću do 5.000 kuna primalo je 58,4 posto zaposlenih, dok je plaću od 5.001 do 6.000 kuna primilo 16,1 posto, a više od 6.000 kuna 25,5 posto zaposlenih.

Podacima o strukturi zaposlenih po visini prosječne plaće obuhvaćeno je 997.924 zaposlena u pravnim osobama koji su ostvarili puni fond radnog vremena.

Statistika pokazuje da je za ožujak 2010. neto plaću do 1.900 kuna primilo 0,9 posto zaposlenih ili njih gotovo 9.000 tisuća, dok je s druge strane ljestvice 10,3 posto ili oko 102.800 zaposlenih koji su mjesečno primali više od 8.001 kune.

Na donjem dijelu skale je i 3,6 posto zaposlenih s neto plaćom od 1.901 do 2.200 kuna, 6 posto s prosjekom od 2.201 do 2.500 kuna, te 5,9 posto od 2.501 do 2.800 kuna.

Tako je prosječnu neto plaću manju od 2.800 kuna za ožujak prošle godine primilo ukupno 16,4 posto ili 163.660 zaposlenih u pravnim osobama.

Onih čija se prosječna plaća kretala od 2.801 do 3.100 kuna bilo je 7,3 posto, od 3.101 do 3.400 kuna 5,9 posto, slijedi 5,8 posto s prosjekom od 3.401 do 3.700 kuna, te 5,6 posto od 3.701 do 4.000 kuna.

Nešto su zastupljeniji zaposlenici s prosječnim plaćama u rasponu od 4.001 do 4.500 kuna, takvih je 9,1 posto, a slijedi 8,3 posto zaposlenih s prosječnom plaćom od 4.501 do 5.000 kuna.

Među 13 statističkih odjeljaka po visini plaće relativno su najzastupljeniji oni u rasponu od 5.001 do 6.000 kuna, s udjelom od 16,1 posto te od 6.001 do 8.000 kuna, s udjelom od 15,2 posto.

Statistika potvrđuje da najniže plaće imaju zaposleni u radno intenzivnim djelatnostima u prerađivačkoj industriji.

Tako je primjerice u proizvodnji odjeće neto plaću do 2.800 kuna za ožujak prošle godine primilo 72 posto zaposlenih u toj djelatnosti, odnosno od ukupno 14.545 zaposlenih u proizvodnji odjeće njih više od 10.500, a u proizvodnji kože i srodnih proizvoda svaki treći od ukupno 6.600 zaposlenih. Manje od 2.800 kuna su za ožujak prošle godine dobili i svaki drugi od ukupno 9.156 zaposlenih u zaštitnim i istražnim djelatnostima, ili gotovo svaki drugi od 3.700 zaposlenih u proizvodnji tekstila.

S druge strane, najveći je udio onih s najvišim neto plaćama u farmaceutskoj industriji, od ukupno 3.412 zaposlenih u proizvodnji farmaceutskih proizvoda i pripravaka njih 58,6 posto primilo je više od 8.000 kuna.

Nekoliko je djelatnosti u kojima je trećina ili gotovo trećina zaposlenih dobila više od 8.000 kuna - u zračnom prometu njih 38,7 posto, u znanstvenom istraživanju 32,1 posto, u financijskim uslužnim djelatnostima, osim osiguranja i mirovinskih fondova 31,9 posto, promidžbi i istraživanju tržišta 30,3 posto, itd.

Podaci o strukturi zaposlenih prema visini prosječne neto plaće odnose se na zaposlene u pravnim osobama koji su ostvarili puni fond radnog vremena, a njima nisu obuhvaćene isplate zaposlenih u obrtu i slobodnim profesijama, ni zaposlenih u individualnoj poljoprivredi.