Ispod 2800 kuna 25 posto plaća

Čak 60 posto zaposlenih ispod prosjeka, samo 7 posto iznad 8000 kuna neto.

Inflacija je i bez zamrzavanja pojela povišicu u 2008. jer je realna vrijednost zarađenog samo 0,2 posto u plusu.

Sindikati javnog sektora tek su se izborili za status quo, a gospodarstvo nema ni toliko jer je kod većine rast plaća bio manji od inflacije, a posebno u prehrambenoj, tekstilnoj, drvnoj industriji, ugostiteljstvu, bankama, trgovini na malo i poslovanju s nekretninama.

Analiza Državnog zavoda za statistiku otkriva da 60 posto zaposlenih zarađuje manje od prosjeka, mnogi i bitno manje. Analiza se provodi jednom godišnje, a posljednja pokazuje da je tada 50 tisuća radnika, ili 5 posto zaposlenih u pravnim osobama, zarađivalo manje od 1900 kuna. Godinu dana prije bilo je 6 posto.

Bez srednjeg sloja
Čak četvrtina svih zaposlenih – odnosno 250 tisuća – zarađivala je manje od 2800 kuna, što pokazuje da ni u svojim najboljim godinama Hrvatska nije izgradila čvrst srednji sloj, ali ni inspekcijske službe. Niz je tvrtki koje imaju dva sustava nagrađivanja, legalni i na crno, čime dolaze u pitanje mirovinski i zdravstveni sustav.

Iako postoji fama o velikim plaćama, DZS otkriva da samo 7,2 posto, odnosno 72 tisuće zaposlenih, zarađuje više od 8 tisuća kuna neto.

Visoke plaće
Godinu dana prije takvih je bilo 6,2 posto. U skupini najbolje plaćenih u državi nalazi se 32% svih zaposlenih u zračnom prijevozu, 26% u istraživanju i razvoju, 20% u bankama i računalnim djelatnostima, 18% u naftnom biznisu, 17% u proizvodnji komunikacijske opreme, 16% u duhanskoj industriji, 12% u zdravstvu, 8% u upravi, a samo 4,7% u obrazovanju.

Ljubica Gatarić, vecernji.hr