IT industrija godišnje otvori 750 novih radnih mjesta

Godišnje se u hrvatskoj IT industriji otvori 750 novih radnih mjesta, izjavio je na konferenciji ICT zanimanja i digitalne kompetencije Vedran Mornar, predsjednik Nacionalnog vijeća za visokoobrazovanje (NVVO). No godišnje se u Hrvatskoj obrazuje tek 360 IT stručnjaka, odnosno manje od polovice potrebnih kandidata.

Da nije bilo krize, danas bi već nedostajalo do 1500 IT stručnjaka. Ante Mandić, direktor najveće softverske tvrtke IN2 grupe, kaže da je lani zapošljavao više od plana. "Prihod IN2 lani je rastao deset posto, ali kako je za mene zapošljavanje ulaganje, u isto vrijeme zaposlio sam 64 stručnjaka, što je rast od 20 posto", kaže Mandić. Da je kriza umanjila nedostatak IT stručnjaka u Hrvatskoj tvrdi i Mate Ćavarović, direktor Integragrupe. "Prije tri godine bilo je nemoguće pronaći studenta FER-a, a sad smo na zadnjem natječaju od 1200 kandidata imali 30 posto kandidata s FER-a", kaže Ćavaraović. Predsjednik HUP-a Davor Majetić upozorio je da Hrvatskoj prijeti odljev mozgova, i zbog ulaska u EU i zbog previsokih opterećenja na srednje i visoke plaće. "Mi na taj način odbijamo stručnjake iz susjednih zemalja da dođu raditi ovdje, a naši stručnjaci su svjetski konkurentni pa bi zbog krize i EU mogli posao potražiti vani", kaže Majetić. Hrvoje Balen iz Algebre kaže da je prema istraživanju portala MojPosao lani broj novih radnih mjesta u IT-u lani porastao za 11 posto, ili 2,5 puta više od prosjeka. Vjeran Bušelić, voditelj Centra karijera u Algebri, kaže da prema njihovu istraživanju, u koje je bilo uključeno 450 srednjih i velikih IT tvrtki, hrvatska IT industrija jasno je signalizirala da vidi izlaz iz krize i da povećava zapošljavanje. "Iako se broj tvrtki koje planiraju otpuštati blago povećao s četiri posto u 2010. godini na lanjskih 4,6 posto, broj IT tvrtki koje zapošljavaju lani je prvi put od početka krize počeo rasti sa 50 na 56 posto", kaže Bušelić. Marin Tadić, direktor Oracela Hrvatska, upozorio je da su prije dvije godine IT tvrtke nadoknadile pad potražnje države, kao najvećega kupca, s rastom u privatnom sektoru. "Pitanje je kako će se situacija nastaviti ako država ne vrati svoju potrošnju", zaključuje Tadić.