Jednostavnije do radne dozvole

Jednostavnije do 'plave karte' za Njemačku

Za dobivanje »plave karte«, koju izdaje njemački Ured za strance, stranac mora imati diplomu s njemačkog sveučilišta ili diplomu koja je priznata u Njemačkoj te dokaz, primjerice ugovor o radu, da će imati godišnju brutto plaću od najmanje 44.800 eura.

U nastojanju da privuče visokokvalificiranu radnu snagu, Njemačka je počela primjenjivati europsku direktivu o tzv. plavoj karti kojom se državljanima ne-članica Europske unije omogućava da dobiju radnu dozvolu pod jednostavnijim uvjetima. »Plava karta« je projekt Europske unije, pokrenut kako bi EU lakše privukla i zadržala stručnu radnu snagu iz tzv. trećih zemalja, a od 1. kolovoza počela se primjenjivati u Njemačkoj.

Za dobivanje »plave karte«, koju izdaje njemački Ured za strance, strani državljanin mora imati diplomu s njemačkog sveučilišta ili diplomu koja je priznata u Njemačkoj te dokaz – primjerice ugovor o radu – da će imati godišnju brutto plaću od najmanje 44.800 eura. Ranije je minimalna godišnja zarada morala biti dvadesetak tisuća eura veća.

Za deficitarna zanimanja, odnosno znanstvenike, matematičare, inženjere, liječnike i informatičare, uvjeti su još blaži pa je dovoljno da imaju godišnju plaću od najmanje 34.944 eura. Uvjeti su ublaženi i za supružnike nositelja »plave karte«, pa oni sada više ne moraju dostavljati potvrde o znanju jezika da bi se priključili suprugu ili supruzi.

Europska direktiva o »plavoj karti« donesena je još 2009. godine, s ciljem da se na područje EU-a privuče veći postotak visokoobrazovanih useljenika. Od sljedeće godine Europska komisija počet će prikupljati godišnje podatke o broju stranih državljana koji su na ovaj način uselili na područje Unije, kao i podatke o zemlji porijekla, zanimanju i slično, kako bi, ako se pokaže potrebnim, mogla predložiti prilagodbu direktive uvjetima na tržištu rada.

Nakon pristupanja EU, na hrvatske građane će se i dalje primjenjivati spomenuta direktiva u onim članicama koje, u skladu s rezultatima pregovora, odluče određeni broj godina, najmanje dvije, a najviše sedam, hrvatske državljane i dalje tretirati kao državljane tzv. trećih zemalja.