Jesu li Hrvati spremni posao potražiti preko bare?

"Po pitanju radne mobilnosti Hrvati su i dalje domoljubi te se ne odlučuju olako za promjenu životne i radne sredine. To čine zaista kada su prinuđeni, kao što je bio slučaj tijekom Domovinskog rata. Najdraže zemlje za migracije ipak su one iz okruženja, tako da ne vjerujem da će se velik dio Hrvata odlučiti za odlazak na rad u Ameriku iako bi im ona mogla pružiti veće mogućnosti od Europe", rekla je Martina Jurković, direktorica Jurković savjetovanja, savjetodavne tvrtke u području upravljanja ljudskim resursima.

Našim radnicima i nama kao naciji nedostaje svijest da smo jednako dobri i to nas najviše koči.Naime, kako je pokazalo istraživanje međunarodne agencije za posredovanje pri zapošljavanju Manpower Group, Sjedinjene Američke Države i druga velika gospodarstva ne mogu naći dovoljno kvalificiranih radnika, inženjera i drugih radnika traženih kvalifikacija.

Nestašica radne snage s odgovarajućim kvalifikacijama još je uvijek prisutna, unatoč visokoj nezaposlenosti u mnogim zemljama, osobito među mladima, a studija je pokazala da 34 posto poslodavaca diljem svijeta ima problema sa zapošljavanjem zbog nedostatka kvalificirane radne snage.

Takvi uvjeti više odgovaraju poslodavcima, koji i dalje nisu skloni zapošljavati nove radnike zbog recesije, no stručnjaci upozoravaju da to može biti samo kratkoročno rješenje jer je to kratkovidni i neodrživi pristup rješavanju nestašice radne snage s odgovarajućim kvalifikacijama.

Mijenjati sustav
Martina Jurković uzrok deficita kvalificirane radne snage vidi u velikim promjenama, prije svega u proizvodnim, ali i uslužnim djelatnostima.

Obrazovni sustavi diljem svijeta ne mogu dovoljno brzo pratiti velike promjene na tržištima i brzi razvoj novih vrsta robe i usluga.

Zbog toga, kaže, nedostaje stručnog kadra koji se danas profesionalno usavršava na samom radnom mjestu.

Manpower je anketirao 40.000 poslodavaca u 41 zemlji i teritoriju. Na vrhu liste najtraženijih radnika u četiri od posljednjih pet godina nalaze se kvalificirani radnici u trgovini.

Obrazovni sustavi širom svijeta stavljaju naglasak na četverogodišnju sveučilišnu edukaciju, a strukovni i tehnički programi u drugom su planu, tumače u Manpoweru.

Ostala tražena zanimanja u 2012. uključuju prodajne predstavnike, tehničare, vozače, nekvalificirane radnike i informatičare. Među prvih 10 su i računovođe, službenici u financijskom sektoru, kuhari i menadžeri.

Poslodavci u Japanu najčešće se žale na problem pronalaženja radnika s odgovarajućim kvalifikacijama, a slijede oni u Brazilu, Bugarskoj, Australiji i Sjedinjenim Američkim Državama, gdje je njih 49 posto izjavilo da ima poteškoća.

U većini zemalja najveća je nestašica radnika u tehničkim i poslovnim zanimanjima, no poslodavci u SAD-u, Singapuru i Indiji ne mogu, među ostalim, naći ni dovoljno učitelja. Tražene su i medicinske sestre.

Iako naglašava da odlazak u SAD nije toliko popularan među Hrvatima jer znači potpuno odvajanje od bliže i dalje obitelji i kruga prijatelja, Martina Jurković smatra da će se otvaranjem granica nakon ulaska u Europsku uniju velik broj mladih kvalificiranih ljudi odlučiti za odlazak u zapadnu ili srednju Europu.

"U posljednje vrijeme primamo dosta poziva te se iskazuje interes za posredovanje kandidata za srednju Europu, koja također bilježi velik manjak stručnjaka, osobito iz ICT sektora", napomenula je.

Najveće mogućnosti za svjetske karijere, smatra, imaju kandidati iz područja obnovljivih izvora energije, inovacija raznih namjena te ICT sektora.

"Globalno je tržište zasićeno proizvodnjom te smatram da će zanimanja budućnosti biti orijentirana na te sektore. Zbog starenja svjetskog stanovništva također se javljaju velike potrebe za skrb starijih osoba. Iz Hrvatske najviše odlaze mladi stručnjaci, doktori prirodnih znanosti koji u bolje razvijenim društvima mogu ostvariti svoje profesionalne ambicije i to je velik gubitak za Hrvatsku. Žalosno je što takvi ljudi ne mogu naći svoj put u Hrvatskoj i na tome bi svakako dugoročno trebalo raditi", upozorila je Martina Jurković.

Bez samopouzdanja
Govoreći o konkurentnosti hrvatske radne snage, navela je da su radnici u privatnom sektoru postali konkurentni te jednako dobro ili čak bolje mogu obavljati ekvivalentne poslove bilo gdje.

"Našim radnicima i nama kao naciji nedostaje svijest da smo jednako dobri i to nas najviše koči. Zanimljivo je gledati kako jedan radnik u međunarodnoj tvrtki u Hrvatskoj postiže izvanredne rezultate, a nekoliko mjeseci ranije u domaćoj tvrtki imao je lošiji učinak. Smatram da je sve stvar prezentacije i ako se u ljudima traži ono najgore, tada i daju najgore od sebe", napomenula je.

U posljednjih 15-ak godina hrvatski su radnici mnogo naučili od međunarodnih tvrtki radeći za njih, a sada bi ih trebalo ohrabriti da profitiraju od toga pokrećući vlastito poslovanje.

"Javni je sektor u vidno lošijem stanju. Najveći dio zaposlenika u posljednjih deset godina nije prošao nikakva školovanja i ne govori aktivno ni jedan strani jezik jer im jednostavno nije trebao. Ako bude otpuštanja u javnom sektoru, sasvim je sigurno da ti kandidati neće moći konkurirati u realnom sektoru", zaključila je Martina Jurković.