'Jedno od rješenja je i produženje radnog vijeka', rekao je u utorak ministar gospodarstva Damir Polančec na predstavljanju knjige 'Nove perspektive za dulji radni vijek u Hrvatskoj i Sloveniji' u autorstvu sedmero stručnjaka s Ekonomskog instituta Zagreb i Ekonomskog fakulteta u Ljubljani.
Prema riječima ravnateljice Ekonomskog instituta Sandre Švaljek, u sljedećih 40-ak godina udio stanovništva starijeg od 65 godina povećat će se sa sadašnjih 17 na 28 posto, a radno aktivnih iz dobne skupine od 55 do 64 godina sa 17 na 24 posto. Unatoč tome ukupan udio radno aktivnog stanovništva zbog demografskih će se promjena smanjiti sa 59 na 67 posto.
'Sve to povećat će negativne ekonomske učinke i smanjiti potencijal za ekonomski rast', kazala je Švaljek. Iako je Ustavni sud ukinuo odredbu prema kojoj muškarci moraju raditi do 65. godine živta, ažene samo do 60., te je vlastima dao rok da do 2018. godine izjednači dob za umirovljenje, sve je izglednije da ćemo već za 40-ak godina u mirovinu znatno kasnije od 65. godine.
Da bi se radni vijek uistinu i produljio moraju se stvoriti uvjeti za zapošljavanje starijih generacija, preporuka je to Europske komisije, ne samo Hrvatskoj, nego i drugim zemljama na našem kontinentu.
Hrvatska stopa zaposlenih među dobnom skupinom od 55 do 64 godine već je sad na europskom dnu.
'U EU radi 44,7 posto starijih od 55 i mlađih od 64 godine, a kod nas tek 35,8 posto. Cilj je stopu zaposlenih u toj skupini podignuti na 50 posto', rekao je Polančec.
A s obzirom na to da je 40 posto osoba u toj dobnoj skupini bez zanimanja, ili su završili samo osnovnu školu ili ni to, takav će postotak biti izuzetno teško postignuti.