Stiže vojska nezaposlenih!

Ministri, gdje će ljudi raditi? Jeste li im pronašli posao?

Što ćete s 5.000 novonezaposlenih? Brojke su užasne, 338.747 registriranih nezaposlenih u siječnju 2012. Otpuštat ćete radnike na određeno vrijeme u javnom sektoru. Zanimljivo! Ali, jeste li im osigurali nova radna mjesta? Jeste li ih pripremili za tržište?

U javnom sektoru 5.000 ljudi bit će otpušteno do kraja ove godine, a tu mjeru kojom Vlada planira uštedjeti 400 milijuna kuna podržali su i sindikati.

Vjerojatno će biti otpuštanja bez ikakvih kriterija, osim onog glavnog – kriterija štednje. Pokrenut će se velika vojska nezaposlenih i gdje s njima? Naravno, na Hrvatski zavod za zapošljavanje. Tamo su svi jednaki i ravnopravni. S malim ili nikakvim naknadama, mogućom prekvalifikacijom, eventualnom kartom za prijevoz …

Čini se da je najlakše donijeti odluku da svi završe na cesti oprostite na Zavodu za zapošljavanje. Ali, je jako teško razmišljati o egzistenciji i budućnosti nezaposlenih. Što će jesti? Kako će plaćati režije? Jesu li im djeca gladna? Postoji li perspektiva za njih ali i njihovu obitelj?

To nije važno!

Izgleda da se prije ulaska u politiku treba svakog političara testirati na humanost točnije imaju li osjećaj za društvo i ljude s kojima žive. Jer, ovako, svi smo samo brojke. A, znate da su brojke dio nacionalne statistike.

Laszlo Andor “Trenutna situacija za mlade u mnogim zemljama EU-a postala je dramatična”
Zemlje članice EU usvojile su nedavno novu inicijativu te pozvale sve članice da rade na prevenciji preranog prekida obrazovanja, da pomognu mladima da razviju vještine potrebne na tržištu rada, te da pomognu da se steknu uvjeti kako bi mladi mogli pronaći prvi postao čime bi im se osiguralo radno iskustvo.

Procjene pokazuju da trošak sadašnje stope nezaposlenosti na društvo u cjelini iznosi oko dvije milijarde eura svaki tjedan, Laszlo Andor, pvjerenik za zapošljavanje smatra da se ‘sadašnji trend ne smije nastaviti’.

Europska stopa nezaposlenosti mladih iznosi 21 posto. Trenutno u Europskoj uniji ima pet milijuna mladih nezaposlenih osoba i 7,5 milijuna onih između 15 i 24 godine koji nisu ni zaposleni niti u sustavu obrazovanja. A, Hrvatska je na trećem mjestu po nezaposlenosti mladih u Europi.

To se odnosi ne samo za niskokvalificirane radnike koji su prerano napustili školu, nego sve više mladih sa sveučilišnom diplomom ne može naći prvi posao.

Neke od akcija koje predlaže Komisija jesu iskorištavanje četiri milijuna eura za pomoć zemljama članicama da bi uspostavile sheme ‘jamstva za mlade’ kako bi se osiguralo da oni u roku od četiri mjeseca nakon završetka školovanja budu ili zaposleni, ili uđu u sustav višeg obrazovanja ili u neku vrstu obuke. Komisija također želi usmjeriti 1,3 milijuna eura kako bi se do kraja 2013. za deset posto povećao broj pripravnika.

Trebalo bi također pomoći zemalja članicama da uspostave sheme potpore mladim poduzetnicima koji započinju posao.

Komisija također želi staviti na raspolaganje novčanu pomoć kako bi 5.900 mladih pronašlo posao u drugoj zemlji članici u okviru inicijative ‘Vaš prvi EURES posao’, potom osigurati najmanje 10.000 mjesta za volontere u 2012. kao i dodatnih 600 razmjena unutar Erasmusa za poduzetnike

Nekoliko prijedloga …. strategija rotacije posla u Danskoj
Fleksibilnost na tržištu rada u Danskoj je već legendarna. Dok se jedni osposobljavaju, na njihovim mjestima, uz pripremni tečaj, rade do tada nezaposleni. U tri od četiri slučaja to završava njihovim primanjem u stalni radni odnos. Ljudi lako dobivaju ali i gube posao no trećina s otkazima nađe novi posao u roku do tri mjeseca, ne duže.

Računa se da godišnje u Danskoj promijeni radno mjesto oko 700 tisuća ljudi – a Danska je zemlja s pet i pol milijuna stanovnika!

Razvijen je sustav doškolovanja, a cjeloživotno školovanje je stil rada i življenja.

U Francuskoj se poslodavce uspješno potiče na veće ulaganje u osposobljavanje radnika. Plaćaju manje doprinose za zapošljavanje. U Velikoj Britaniji potiče se individualno osposobljavanje – niskokamatnim kreditima uz savjetovanje i informiranje o potrebama tržišta radne snage. U Njemačkoj se NKV radnici u industriji ohrabruju na VKV obrazovanje koje im je subvencionirano i koje će im omogućiti napredovanje u poslu.

Postoji još niz indirektnih mjera jedna su naprimjer fondovi za kreditiranje malih i srednjih poduzeća, smanjeni porezi poslodavcima, naročito za svakog novozaposlenog radnika i slično.