Naime, susjedna Slovenija upravo se sprema na veliku reformu sustava socijalne skrbi, kako bi bolje usmjerili pomoć i učinili cijeli sustav pravednijim. Isto bi se trebalo dogoditi u Hrvatskoj iduće godine, kad zaživi puna primjena osobnog identifikacijskog broja.
Naime, osim velikog broja korisnika socijalne pomoći, problem je i visoki ukupni udio socijalnih izdataka u BDP-u od čak 24 posto. Riječ je o ukupnim izdvajanjima u kojima više od 50 posto izdataka odlazi na mirovine te još 30 posto na zdravstvo, dok na same socijalne pomoći odlazi više od pet posto izdataka. U prošloj godini ta cifra je iznosila 2,9 milijardi kuna, piše Jutarnji list.
Samo višečlane obitelji mogu 'profitirati' od socijalne pomoći
I sama Svjetska banka nema prigovore na samu visinu socijalne pomoći u Hrvatskoj, koja trenutno iznosi 500 kuna. No problem su visoki iznosi koje država ukupno izdvaja za socijalne izdatke, dok su istovremeno socijalne naknade najsiromašnijima preniske i nisu dovoljne za ozbiljnije suzbijanje siromaštva.
Stručnjaci kažu da same socijalne naknade od 500 kuna nisu destimulirajuće za vraćanje socijalno ugroženih osoba na tržište rada, pa je i to jedan od argumenata što još ima prostora za njihovo povećavanje. Jedino višečlane obitelji mogu 'profitirati' od socijalnih pomoći, pa tako obitelj s troje djece na ime svih socijalnih dodataka od države mjesečno može dobiti nešto više od 2000 kuna.
'Cilj ne bi trebao biti prosjek baltičkih zemalja'
"Jedan od prioriteta trebao bi biti vraćanje radno sposobnih osoba koje primaju socijalnu pomoć na tržište rada prekvalifikacijama i doškolovanjem. Međutim, glavni hrvatski problem jest što ne postoji ni minimalni konsenzus o tipu gospodarsko-socijalnih odnosa i modela socijalne države kakva želimo biti", objašnjava je dr. sc. Zdenko Babić sa Studija socijalnog rada na Pravnom fakultetu.
"Kada je riječ o siromaštvu, Hrvatska je s postojećim sustavom socijalne skrbi na razini prosjeka EU od 18 posto. Međutim, nama cilj ne bi trebao biti prosjek EU koji dižu neoliberalne, prije svega baltičke, zemlje, već prosjek zemalja kao što su Slovenija i Češka u kojima je stopa siromaštva na razini od 10 posto", kaže Babić.
U istočnoj i središnjoj Hrvatskoj najviše korisnika
Analize u Hrvatskoj pokazuju da oko 70 posto primatelja pomoći za uzdržavanje od 500 kuna ima nezavršeno ili završeno osnovnoškolsko obrazovanje, dok 26,4 posto korisnika ima završeno srednjoškolsko obrazovanje. Očekivano, 1,7 posto korisnika ima više ili visoko obrazovanje.
Kada jednom uđu u siromaštvo, građani se teško iz njega izvlače pa nekoliko godina žive na sustavu socijalne skrbi. Procjenjuje se da oko 80 posto primatelja pomoći za uzdržavanje tu pomoć prima dulje od jedne godine, a preko 30 posto dulje od pet godina.
Najviše primatelja socijalnih pomoći živi u županijama središnje i istočne Hrvatske.
Povećati ovlasti Centru za socijalni rad
U spomenutoj reformi koju će provesti Slovenija, ključnu će ulogu imati Centri za socijalni rad. Centrima će biti dostupni svi mogući podaci, bilo da je riječ o nekretninama, osobnim automobilima, vrijednosnim papirima i ostaloj imovini koja je definitivno pokazatelj da osoba ima ili nema osnove za ostvarivanje prava na pomoć države. Tako bi se trebale spriječiti sve moguće zloporabe te socijalnu pomoć usmjeriti samo onima kojima je ona najpotrebnija.
Prema analizi Eurostata, na sve socijalne tranfere, uključujući mirovine i zdravstvo, u Europi najviše troši Francuska, više od 31 posto BDP-a. Na samom vrhu su i Švedska, Njemačka i Austrija, a Hrvatska je na razini od 24 posto. Bugarska i Rumunjska su na razini od 15 posto.
'Stimulativna' politika