Prijava
Traži
Ukupan broj nezaposlenih na mjesečnoj razini pao je četiri posto, ali u odnosu na lanjski ožujak veći je 8,5 posto
Na tržištu rada trenutno su prisutni neki sezonski obrasci. S jučerašnjim danom u evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje bilo je 150 653 nezaposlenih osoba ili gotovo pet tisuća manje nego krajem ožujka u kojemu je pak bilo 6800 više izlazaka iz evidencije nezaposlenih negoli ulazaka.
Tijekom prošlog mjeseca, naime, HZZ je zabilježio 13 202 novih prijava nezaposlenosti, a iz raznih razloga nešto više od 20 tisuća osoba više nije dio registra nezaposlenih.
Ukupan broj nezaposlenih na mjesečnoj razini time je pao četiri posto, na 155 588, a u odnosu na lanjski ožujak to predstavlja povećanje za 12 127 osoba odnosno 8,5 posto.
Na godišnji porast i dalje ublažavajuće djeluju potpore za očuvanje radnih mjesta kao jedna od državnih mjera uvedenih s ciljem ublažavanja posljedica pandemije na gospodarstvo.
U prošlom mjesecu potporama za ORM kroz sufinaciranje plaća (za veljaču) bilo je obuhvaćeno 160 754 radnika zaposlenih kod više od 40 tisuća poslodavaca, što je u odnosu na mjesec prije proširenje za više od 32 tisuće radnika i osam tisuća poslodavaca. Struktura nezaposlenih u pravilu se ne mijenja ni brzo ni lako, pa tako ni neke uobičajene boljke poput problema dugotrajne nezaposlenosti i s tim povezanih obilježja u smislu npr. razine obrazovanja.
Ipak, neki podaci iz posljednjih mjesečnih pregleda HZZ-a djeluju znakovito. Primjerice, u međugodišnjim usporedbama ulazaka u evidenciju HZZ-a postotnim povećanjem u prva tri mjeseca ove godine prednjačile su fakultetski obrazovane osobe.
U prva tri mjeseca ove godine kod te se skupine postotak godišnjeg povećanja ulazaka u evidenciju nezaposlenih kretao oko 20 posto. U proteklih godinu dana, otkako se iz mjeseca u mjesec bilježi godišnji porast ulazaka u evidenciju nezaposlenih, to nije bio slučaj. To mjesto je donedavno bilo rezervirano za osobe sa završenom (4-godišnjom) srednjom školom ili gimnazijom.
U konačnici je u ožujku broj nezaposlenih sa završenim fakultetima ili akademijom, kao i u svim drugim skupinama prema razini obrazovanja, ipak smanjen jer ih je istodobno iz službene evidencije izašlo više nego što je bilo novoprijavljenih.
Krajem prošlog mjeseca u HZZ-ovu registru nezaposlenih bilo je ukupno 14 486 nezaposlenih za završenim fakultetima, magisterijima ili doktoratima, što predstavlja manje od devet posto ukupno nezaposlenih, a dodaju li se tome i oni sa završenim prvim stupnjem fakulteta i stručnim studijima, udio više- i visoko obrazovanih među nezaposlenima iznosi oko 16 posto.
Brojnošću već poslovično prednjače osobe sa srednjoškolskim obrazovanjem s nešto više od 61 posto udjela, računajući i trogodišnje i četverogodišnje, strukovne škole i gimnazije.
Ipak, ostaje primijetiti da je, primjerice, u predkriznoj 2019. godini u kojoj je broj nezaposlenih ukupno pao 16,2 posto, postotno smanjenje broja nezaposlenih bilo najmanje (13,3 posto) upravo kod osoba s diplomom fakulteta ili akademije.
Članak je u skraćenom izdanju prenesen s portala poslovni.hr
Hrvatska 
Svijet 
Tržište rada 
Ljudi i karijere 
Istraživanja 
Zanimljivosti 
Bez komentara 
