Nezaposlenost kao pojava opada iz mjeseca u mjesec, no i dalje postoje velike razlike po pojedinim regijama i pojednim županijama u Hrvatskoj, kazala je ravnateljica Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) Ankica Paun Jarallah na današnjem okruglom stolu pod nazivom 'Regionalne razlike u razvijenosti i nezaposlenosti'.
Prisutne su vrlo značajne regionalne razlike, naročito kod BDP-a per capita i stope nezaposlenosti, a najveći je porast razlika prisutan u pogledu plaća, upozorio je Jakša Puljiz iz Instituta za međunarodne odnose.
Potkrijepio je to podatcima (za 2005.) prema kojima samo Grad Zagreb i dvije županije imaju BDP po stanovniku veći od hrvatskog prosjeka, dok sve ostale zaostaju za tim prosjekom, najviše, Vukovarsko-srijemska i Brodsko-posavska gdje je BDP po stanovniku i 40-ak posto niži od prosjeka.
Ista je situacija i s plaćama koje su u Zagrebu i još tri županije veće ili iste od hrvatskog prosjeka, dok su primjerice u Virovitičko-podravskoj 22 posto niže od prosjeka.
Velika je razlika i u stopi nezaposlenosti koja je u 13 županija veća od prosjeka, pri čemu znatno veću stopu nezaposlenosti od prosjeka imaju ponajviše slavonske županije.
Regionalne razlike u Hrvatskoj su među najvećima u usporedbi sa zemljama članicama EU, kaže Puljiz i posebno zabrinjavajućim ocjenjuje što se regionalne razlike u Hrvatskoj povećavaju po svim pokazateljima, BDP-u per capita, nezaposlenosti, te posebice po plaćama.
Istraživanje je, dodaje Puljiz, pokazalo i da su hrvatski modeli kategorizacije područja orijentirani na lokalnu razinu, a nedovoljno prepoznaju važnost razlika na županijskoj, odnosno regionalnoj razini.
Smatra da bi to trebalo promijeniti, odnosno da je nužno usvajanje nove, jednostavnije kategorizacije s većim naglaskom na županijsku razinu.
Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju regionalne bi se razlike mogle i dalje povećavati, što je pokazalo iskustvo novih zemalja članica, a razlog tome je jak gospodarski rast centralnih regija i gradova, te regija uz granicu sa starim zemljama članicama. No, može se očekivati i da će se razlike smanjivati najprije u pogledu stope nezaposlenosti, jer bi dobar dio investicija mogao ići u regije s nižim troškovima rada, kazao je Puljiz.
Postoji mogućnost da se tako nešto desi i u Hrvatskoj, no to ovisi o politici investiranja i politici poticanja investiranje u ona područja koja zaostaju u razvoju, zaključio je Puljiz.
tportal.hr/Hina