Bez posla je samo u godini dana ostao grad veličine Varaždina. U godinu dana RH izgubila 48.000 radnih mjesta.

Naličje krize: Tržište rada na koljenima

Slijedi najgore razdoblje do proljeća 2010. kada će se na burzi naći 300.000 nezaposlenih; HUP priprema univerzalni program zbrinjavanja viška zaposlenih.

U godinu dana Hrvatska je izgubila 48.000 radnih mjesta, a broj ljudi koji su ostali bez posla odgovara broju stanovnika gradova kao što su Varaždin ili Sisak. Ekonomisti, međutim, upozoravaju da najgore tek dolazi.

Danijel Nestić, analitičar Ekonomskoga instituta, procjenjuje da će se do proljeća 2010. u evidenciji Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje naći najmanje 300.000 nezaposlenih. Sama burza do kraja prosinca očekuje oko 290.000 nezaposlenih – 31.000 više nego na početku listopada.

Stečaj ili bankrot
– Tržište rada sporije je reagiralo na krizu nego financijski sektor pa će i oporavak biti odgođen. Vjerujemo da će realni sektor 2010. godine imati blagi rast, financijski će se oporaviti, ali nezaposlenost će se povećavati i iduće godine. Poduzetnici su zaplašeni i neće zapošljavati nove radnike čak i ako im krene nabolje – predviđa Nestić. Tijekom siječnja i veljače 2010. nezaposlenost bi mogla kulminirati i biti oko 300.000, kaže Nestić.

Kriza je dosad uništila svako deseto radno mjesto u industriji – negdje oko 25.000 radnih mjesta, 10 posto manje je radnika u turizmu i sektoru pružanja usluga smještaja, a u graditeljstvu oko 7 posto.

– S obzirom na to da su u mandatima četiri posljednje vlade uglavnom bili prepušteni sami sebi, industrijalci gube ritam i više nemaju snage i mogućnosti za samostalnu borbu za radna mjesta – kaže Vladimir Kovačević, direktor HUP-ove udruge Cro industrija, koja na zahtjev članica priprema univerzalni program zbrinjavanja viška zaposlenih koji će poslužiti kao predložak za pojedinačne programe po poduzećima.

– Industrijalci će svoje tvrtke u vrlo kratkom roku svesti na moguće veličine i sve učiniti da budu uspješne. Ako ne mogu biti uspješni sa 2000 ili 1000 zaposlenih, bit će sa 500 ili 300, a oni koji zapošljavaju 300 ili 200 zaposlenih sa 80 ili 50 zaposlenih – upozorava Kovačević.

Proizvodnju je pokosio pad ugovora i narudžbi, devalvacija na izvoznim tržištima te velika nelikvidnost, kako kod kuće tako i vani:

– I u inozemstvu se produljuju rokovi plaćanja, a velik broj velikih, moćnih poznatih kupaca je u stečaju, kao ESCADA, ili su bankrotirali te tako velika količina novca ostaje zarobljena u stečajnoj masi.

– Pritisci na rast nezaposlenosti nastupit će kao posljedica ubrzanog restrukturiranja domaćega gospodarstva te nemogućnosti tržišta rada da se brzo prilagodi. Najvažniji cilj mora biti taj da ljudi koji su izgubili radno mjesto ne izađu iz radne snage, već da se osmisli sustav mjera za njihovu prekvalifikaciju, kao i sustav poticaja za njihovo ponovno zapošljavanje. U suprotnome, stvorit će se novi dugoročni pritisci na povećanje državnih rashoda – upozorava Zdeslav Šantić, analitičar Splitske banke.

Rješenje – skraćeni tjedan
Vlada je u tomu, izgleda, zakasnila jer se u godinu dana broj umirovljenika povećao za 23 tisuće, uglavnom zbog prijevremenih umirovljenja. Nije pomoglo ni donošenje zakona o subvencioniranju skraćenoga radnog tjedna, koji tvrtke ignoriraju jer su subvencije male, a procedura komplicirana.

– Zakon bi trebalo hitno promijeniti. Kriteriji nisu smjeli ograničavati poslodavce jer su sredstva koja daje država direktna potpora radnicima. Tek ako oni pristanu na skraćeni tjedan, kompanija ima koristi jer ne mora otpuštati i plaćati otpremnine, a čuva radnike i nema troška uvođenja u posao nakon rasta potražnje – navodi Kovačević.

Samohrana majka: Kćeri ne mogu kupiti ni sve knjige, da ne govorim o kreditu
Nisam mislila da ću ostati bez posla. I to sad kad je kćerki Bojani trebalo kupiti školske knjige, da ne spominjem otplatu kredita - rekla je samohrana majka Draženka Seketin (43) iz Petrijanca, stojeći u dugačkom redu varaždinskog Zavoda za zapošljavanje.

Broj nezaposlenih u Varaždinskoj županiji krajem rujna dosegao je rekordnih 8309, što je čak 28% više nego u isto vrijeme lani. Izravno iz radnog odnosa na Zavodu su u rujnu završile 682 osobe. Draženka je bila zaposlena na određeno vrijeme u tvrtki Medivit, a inače je daktilografkinja po struci.

- Za šest sati dnevno dobivala sam 1800 kuna plaće. Uz 1000 kuna alimentacije i 300 kuna dječjeg doplatka mogle smo preživjeti. No sad ne znam što ćemo. Bojana ide u peti razred Osnovne škole. Čak 1200 kuna potrošila sam za školske knjige, no još nemamo sve.

Nedostaju nam atlasi i mape – priča Draženka. Kao samohrana majka, kaže, ne može tražiti posao na kojem se radi navečer ili noću. Zbog toga je ograničena, a kaže da joj ni to što ima 43 godine nisu prednost: – Upravo sam na Zavodu vidjela oglas da traže komercijalista, ispod kojeg piše da traže osobe do 40 godina starosti!

Ni statistika joj ne ide u prilog, od ukupnog broja nezaposlenih u županiji 54% je ženskih osoba, a starijih od 40 godina također je više od polovice. Najtraženija su zanimanja u rujnu bila prodavač, tekstilni radnik, krojač i drvoprerađivački radnik, a već dulje vrijeme nema dovoljno šivača kože i kožarskih radnika.