Njemačke građevinske tvrtke ugrožene bez balkanskih radnika

Pravilo za Zapadni Balkan omogućava radnicima dobivanje vize bez znanja njemačkog jezika i poslovnih kvalifikacija

Broj njemačkih viza izdanih radnicima sa Zapadnog Balkana za vrijeme korona krize znatno je smanjen. Istovremeno, njemačke građevinske kompanije upozoravaju da neće biti u stanju izvesti sve dogovorene radove, piše Deutsche Welle (DW). U prvih šest mjeseci ove godine izdana je samo 4801 viza, dok je 2019. izdano ukupno 27.259 viza za radnu snagu iz Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, s Kosova, iz Sjeverne Makedonije i Srbije. Rheinische Post piše da je razlog za znatno manji broj izdatih viza u sklopu tzv. Pravila za Zapadni Balkan ograničenje javnog života koje je uslijedilo nakon proglašenja pandemije. U mnogim zemljama njemačka diplomatska predstavništva koja izdaju vize radila su ograničeno.

Međutim, građevinske tvrtke u Njemačkoj upozoravaju da će imati velikih problema s radnom snagom ako pojednostavljena pravila za dobivanje vize ne budu produžena i nakon prosinca. “Bez Pravila za Zapadni Balkan samo bi Građevinska udruga Sjeverne Rajne-Vestfalije odjednom ostala bez 52.000 radnika“, izjavio je Hermann Schulte-Hiltrop, direktor te udruge građevinara. “Onda bi se 2021. radovi na gradilištima u području izgradnje stambenog prostora morali potpuno obustaviti“, kaže Schulte-Hiltrop.

U srpnju je priopćeno da bi Njemačka trebala produžiti posebnu dozvolu koja omogućava dolazak radnika sa Zapadnog Balkana. Agencija dpa koja je imala uvid u nacrt uredbe Ministarstva za rad, piše da će Pravilo za Zapadni Balkan iz 2016., koje istječe u prosincu, ostati na snazi do 2023. Godišnje će na taj način u Njemačku moći ući najviše 25.000 radnika.

Pravilo za Zapadni Balkan pojednostavljuje pristup radnika njemačkom tržištu rada, omogućava lakše dobivanje vize i bez znanja njemačkog jezika i poslovnih kvalifikacija. Uvjet za vizu je da podnositelj zahtjeva dostavi radni ugovor i da to odobri Savezna agencija za rad. Schulte-Hiltrop, međutim, ne shvaća zašto se kao gornja granica navodi 25.000 radnika godišnje. “Riječ je o poslovima za koje ovdje nećete naći nikoga, npr. stručnjake za armaturne mreže“, objasnio je Schulte-Hiltrop, ukazujuću na to da će sljedećih godina zbog starosti 150.000 od ukupno 850.000 zaposlenih u građevinskoj industriju prestati raditi.

“Pravilo za Zapadni Balkan za nekvalificiranu radnu snagu iz zemalja Zapadnog Balkana ne znači ništa posebno”, kaže odvjetnik Kasim Rašidović i dodaje da važi samo za one koji nemaju nikakvu priznatu diplomu, a žele raditi u Njemačkoj. “Ali, važno je da znaju da za tu kategoriju kandidata njemačko veleposlanstvo preko Zavoda za rad u Njemačkoj prvo provjerava ima li netko s tim zanimanjem. Budući da je stanje na njemačkom tržitu rada zbog koronavirusa još kompliciranije jer je veliki broj nekvalificiranih radnika ostao bez posla, očekujem da to neće ići tako lako”, kaže Kasim Rašidović.

On nije preveliki optimist da će se tek tako davati ulazne vize jer nekvalificirane radne snage ima i u Njemačkoj.

“Bez veleposlanstva se u Njemačku može doći samo turistički. Svaka druga vrsta dolaska: spajanje obitelj, studiranje, učenje jezika, traženje posla, mora se odvijati preko veleposlanstva”, objašnjava Rašidović. Onima koji planiraju na rad u Njemačku preporučuje da se ne oslanjaju na razne agencije koje obećavaju “kule i gradove”.

Članak je prenesen s portala poslovni.hr