Od danas: Na rad u Austriju bez dozvole

Od 1. srpnja situacija se mijenja i svaki hrvatski državljanin može raditi u Austriji bez dozvole koju je izdao AMS i ima potpuno besplatan pristup tržištu rada kao i svaki drugi građanin EU-a te svaki Austrijanac

Mnogi državljani Republike Hrvatske iskusili su život pun strahova i neizvjesnosti te poniženja kada je u pitanju pravo na rad, preduvjeti za egzistenciju unutar EU. Sloboda kretanja koja je uvjetovana zakonom o ljudskim pravima nekada može biti ograničena sporednim faktorima poput prava na rad u nekoj zemlji.

Od 1. srpnja to više neće vrijediti za državljane Republike Hrvatske koji se već nalaze ili planiraju život u Austriji. Za Austriju je bilo moguće da održi sedmogodišnje prijelazno razdoblje nakon ulaska Hrvatske u EU i ona je to iskoristila do posljednjeg dana.

Austria ima 3,8 milijuna zaposlenih, uključujući 800.000 koji nisu Austrijski državljani. Prema službenim podatcima iz 2019. od toga je 35.000 Hrvata. Podataka o nedokumentiranim radnicima ili radnicima sa crnog tržišta nema, a nagađa se kako njihov broj nije velik, kaže za 24 sata Johannes Peyrl, stručnjak za integraciju i europski zakon pri Zavodu za zapošljavanje u Beču.

Također ne vjeruje da će otvaranje rada za Hrvate utjecati na tržište u dugotrajnom pogledu, niti da će se njihova količina znatno povećati obzirom da su dosadašnje dozvole za rad automatski uključivale i pristup tržištu za članove obitelji.

Peyrl-ovo stajalište je kako ne postoje određena profesionalna područja koja bi Hrvatima u Austriji mogla olakšati uporište. Kaže da se to ne temelji na državljanstvu, već na kvalifikacijama. Rijetka su zanimanja, od kojih je možda policija specifičan slučaj, koja su rezervirana samo za Austrijance.

No jedno je sigurno: postoji velika mogućnost da će se Hrvati u profesionalnom pogledu susretati sa diskriminacijom. Peyrl to nije porekao, štoviše potvrdio je njezinu opću prisutnost na svim poljima u Austriji.

- Ženski odjel je prošle godine napravio studiju o diskriminaciji općenito, dakle bez obzira na nacionalnost. Istraživanje je također proispitivalo kvalificirano zapošljavanje, vještine i sposobnosti za određene funkcije. Rezultat je da zapravo oboje postoje. Također je slučaj da mnogi ljudi koji nisu Austrijanci nemaju poslove prema svojim kvalifikacijama i prema vlastitim standardima. Naravno, postoje i nezakonita pitanja, na primjer, ako se plaće ne isplaćuju pravilno ili su ljudi općenito plaćeni manje nego kolektivnim ugovorom (na plaću manju od one na koju imaju pravo). Međutim, savjet Zavoda za zapošljavanje (AK) je jasan. Dotični ljudi bi trebali doći k nama i provjeriti jesu li njihove plaće ispravne i imaju li pravo na veće plaće – objašnjava Peyrl.

Članak u cijelosti pročitajte na 24sata.