Prijava
Traži
Fond za otpremnine, koji bi prema najavama iz Ministarstva rada i mirovinskog sustava, mogao zaživjeti već iduće godine, neće smanjiti prava radnika niti će smanjiti otpremnine. Cilj mu je, uvjeravaju u Mrsićevom ministarstvu, smanjiti pritisak na poslodavce koji se žele restrukturirati, ali i omogućiti svakom radniku, pa i onom koji je zaposlen na određeno vrijeme, dostojnu otpremninu.
Sindikati ideju o fondu za otpremnine tiho proučavaju, a iz vladajućih krugova poručuju da bi fond bio pod državnom kapom i novac ulagao na tržištu kapitala.Naime, premda će se o fondu i otpremninama tek raspravljati u sklopu drugog kruga pregovora o Zakonu o radu, što se očekuje tek u lipnju, prema prvim najavama model koji bi se preuzeo u Hrvatskoj istovjetan je austrijskom modelu koji u toj zemlji uspješno funkcionira već 10 godina. Premda je donesen 90-ih godina prošlog stoljeća, austrijski je model službeno je zaživio tek 2003., nakon 10-godišnjeg prijelaznog razdoblja. Isto takvo razdoblje uvela bi i Hrvatska tijekom kojeg bi vrijedilo postojeće zakonodavstvo.Fond za otpremnine zamišljen je kao instrument koji će se odnositi na sve poslodavce kroz tzv. doprinos za otpremnine. No, kako nas uvjeravaju u Ministarstvu, to neće predstavljati veće troškove za poslodavce jer će ujedno doći do reforme i u cijelom sustavu doprinosa. Prema najavama, ukinut će se doprinos za zaštitu na radu, a uvesti novi za otpremine. Takva je barem ideja, a sve to naravno trebaju potvrditi i socijalni partneri.
U Fond za otpremnine trebalo bi se tako uplaćivati između jednog do 1,5 posto, zavisno od dogovora poslodavaca, sindikata i Vlade, od jedinstvene bruto plaće. Trošak za poslodavca tako bi trebao u startu ostati isti, a koristi od fonda su, uvjeravaju u Ministarstvu, višestruke. Radnik je siguran da će dobiti otpremninu na kraju radnog vijeka ili prije, kako god odluči, a poslodavac trošak restrukturiranja distribuira na mjesečnu razinu i gotovo da ga i ne osjeća. Kako nam kaže Ivan Miloloža iz Hrvatske udruge poslodavaca, dok se službeni prijedlog ne prezentira, teško je dati pravi sud. "No, prijedlog od 1,5 posto bruto plaće za novi doprinos za otpremnine nije najbolje rješenje jer to predstavlja prevelik trošak za poslodavce koji možda uopće ne žele otpuštati radnike", zaključio je Miloloža. S druge strane, u Ministartsvu kažu: "Sad prečesto imamo slučaj da zbgo stečaja poslodavac nema dovoljno sredstava za otpremnine radnika i ovaj bi fond to izmijenio. Radnik bi bio siguran da će imati ili svoju otpremninu kad mu zatreba ili pak štednju na kraju radnog vijeka, a poslodavac bi lakše podnio troškove otpuštanja viška radne snage."
Hoće li fond ograničiti maksimalni iznos otpremnine, ili pak odrediti minimalni, tek će se vidjeti. Sve je još podložno dogovoru socijalnih partnera. No, jedno je sigurno: ukoliko radnik sam skrivi otkaz, otpremninu iz fonda definitivno neće moći koristiti. I dalje će, uvjeravaju u Ministarstvu, biti stimulativnih otpremnina, a one će se dogovarati samo i isključivo kolektivnim ugovorima i pravilnicima. Poslodavci koji su poznati po takvim otpremninama, neće imati veće troškove i moći će zadržati takvu praksu. "Fond će, kao i u Austriji, ostati pod državnom kapom, a novac koji u njega budu uplaćivali poslodavci ulagat će se na tržištu kapitala", neslužbeno doznajemo iz izvora bliskih Vladi.Sindikati su se bacili na prijevod austrijskog modela i dok ga ne prouče ne žele ni komentirati najave o fondu za otpremine, a poslodavci, koji odavna žele pojednostaviti i pojeftiniti trošak otpuštanja radnika, najave o izmjenama dočekali su s priličnom skepsom.
Hrvatska 
Svijet 
Tržište rada 
Ljudi i karijere 
Istraživanja 
Zanimljivosti 
Bez komentara 
