Prijava
Traži
Tamo u travnju, u jutro iznimno uspješne sezone koja je za nama, podaci portala Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) pokazali su kako su konobari bili najtraženija radna snaga. Razloga je nekoliko, a najčešći je bio taj da se velik broj konobara koji su radili na domaćem tržištu, zbog pandemije, ili iselio i prekvalificirao.
A, sezona 2021. upravo je to pokazala. Nakon mršave 2020. godine, ljeto koje je za nama ostvarilo je u svome središtu rezultate slične onima u pretpandemijskoj 2019. godini. Ugostitelji su nekako izdržali i pregrmjeli manjak radne snage. No, do kada? Koliko je krpanje radnom snagom od sezone do sezone zapravo – održivo?
Na ova, kao i na pitanja poreznog opterećenja plaća te, primjerice, PDV-a na pića i poreza na potrošnju, pokušat će se odgovoriti na 33. Kongresu ugostitelja i turističkih djelatnika Hrvatske obrtničke komore, koji se održava od 14. do 16. studenoga 2021. godine u Šibeniku.
- Već zadnjih pet godina prati nas konstantan rast manjka radne snage kako u ugostiteljstvu, tako i u turizmu. I baš se to vrlo očitim pokazalo u sezoni koja je za nama. Srećom, u zadnjem trenutku ugostitelji su uspjeli riješiti problem manjak radne snage. Problem koji je zadesio ne samo Hrvatsku, već i cijelu Europu - kazao je Joso Smolić, predsjednik Ceha ugostitelja i turističkih djelatnika HOK-a i predsjednik Obrtničke komore Šibensko-kninske županije.
Smolić pojašnjava kako se radi o jednom od osnovnih problema hrvatskog ugostiteljstva, koji se mora početi rješavati što prije jer će ispravljanje trenutačnog stanja itekako potrajati.
- Za kvalitetnu radnu snagu potrebna su nam dugoročna rješenja koja moramo početi odmah implementirati. No, i to je tek dio prepreka na koje ugostitelji nailaze. Porezi na plaće u ugostiteljstvu trebali bi se reevaluirati te bi se ozbiljno trebalo razgovarati i o PDV-u na pića, koji i dalje iznosi 25 posto, kao i o porezu na potrošnju od tri posto koji nitko od drugih ugostitelja u Europi ne plaća. Ta pitanja ćemo potegnuti na predstojećem kongresu - rekao je Smolić.
U planiranju je sve, slažu se ugostitelji, kao i u činjenici da ih je pomalo i iznenadilo sjajno srce minule sezone. A, sve bi bilo lakše da je radna snaga na raspolaganju.
- Kvalitetna - naglašava pri tome Stanislav Briškoski, predsjednik Ceha ugostitelja i turističkih djelatnika Udruženja obrtnika Rovinj i Obrtničke komore Istarske županije, koji je odnedavno i član Upravnog vijeća Hrvatske turističke zajednice.
- Možemo dovesti konobare, voditelje, radnike u kuhinji sa stranih tržišta. Ali je kvaliteta takve radne snage upitna. A samim time upitna je i naša kvaliteta ponude i status top destinacije. Zato moramo svu svoju energiju uložiti u domaću radnu snagu i našim mladima omogućiti kvalitetan rad i sigurnu plaću. Od danas pa nadalje to nam mora biti obveza, vratiti hrvatski turizam hrvatskom djelatniku.
Ovaj uspješan rovinjski ugostitelj posebno je naglasio kako u Hrvatskoj obrtničkoj komori iznimno aktivno rade na obrazovanju, ali i na dodatnim (često i besplatnim) edukacijama kadra, kako bi u suradnji s Vladom i resornim ministarstvima (u prvom redu Ministarstvo turizma i sporta) stvorili radnu snagu odmah zapošljivu i kvalitetnu - kazao je Briškoski.
Također je dodao kako imamo vremena spremiti se za iduću sezonu.
- Nismo sto posto spremni dočekali 2021. godinu. Evo, primjera radi, u ovoj drugoj godini pandemije imali smo milijun dolazaka što se samo Poljaka tiče. Moramo sada već razgovarati o idućoj sezoni, a u te priče također moramo uključiti i porez koji se popne na 28 posto kada zbrojimo PDV i porez na potrošnju. Pri tome moramo imati na umu kako naša konkurentska tržišta, inače itekako gladna turista, tolike poreze nemaju. I tu odmah gubimo prednost budući da moramo imati više cijene. Tako Hrvatska obrtnička komora u suradnji sa svojim partnerima, a pri tome mislim na Vladu i Ministarstvo turizma i sporta, mora aktivno potražiti rješenje kako bismo zadržali svoju atraktivnost i status top destinacije. Valjalo bi izjednačiti PDV hrane i pića u turizmu te tako imati konkurentan i realan turistički porez. Osobno vjerujem kako iduće godine možemo zadržati kvalitetu i dovesti nove, ali i zadržati stare goste - kazao je rovinjski ugostitelj.
A, što je s dobavljačima?
- Godina prije pandemije je bila iznimna, ali onda se dogodio virus. Kako smo proizvodili na temelju 2019., u 2020. godini smo morali podijeliti dio proizvoda. Bilo je problema, ali smo nekako preživjeli. Pomogle su nam i državne mjere za očuvanje radnih mjesta, kao i ESIF krediti HAMAG Bicroa s niskim kamatama koji nam je osigurao likvidnost do 2021. godine. Ona je, pak, bila toliko dobra, da i ako 15 posto manje proizvedemo dogodine, opet ćemo biti uspješni - kazao je ugostitelj i dobavljač Vladimir Dedić. Ovaj je pokretač domaće proizvodnje po principu „od polja do stola“ svoju ponudu, inače isključivo slavonsku, ove godine i proširio – kupio je zemljište u Dalmaciji, gdje smo ga uhvatili u sadnji – maslina.
Otvorenih je pitanja mnogo, ne samo vezanih za COVID-19 pandemiju. Tu su i sistemski izazovi o kojima će se itekako govoriti i debatirati na 33. Kongresu ugostitelja i turističkih djelatnika Hrvatske obrtničke komore u Šibeniku.
Hrvatska 
Svijet 
Tržište rada 
Ljudi i karijere 
Istraživanja 
Zanimljivosti 
Bez komentara 
