Prijava
Traži
UMJETNA inteligencija u posljednje vrijeme doživljava nagli uzlet kakav je malo tko očekivao. Svakih nekoliko dana objavljuju se fascinantni novi alati koji obećavaju da će unaprijediti brojne sfere ljudskog života i rada. Gotovo ih je nemoguće sve popratiti, a još teže sve isprobati.
Svako toliko čujemo da će AI moći ili da već može neke intelektualno zahtjevne poslove obavljati bolje od ljudi. Primjerice, da je OpenAI-jev chatbot ChatGPT položio ispite iz medicine, prava i poslovne škole. Ili da može očitavati i interpretirati rendgenske i mamografske snimke bolje od medicinskih stručnjaka. Ili da može brže i bolje napisati mailove i motivacijska pisma nego što to mogu ljudi. Istovremeno stižu i sve bolji programi koji tekst pretvaraju u slike, video, glazbu itd.
Velika, pozitivna očekivanja i strahovi
Kada predstavljaju svoje AI proizvode, kompanije uglavnom optimistično izražavaju koristi i prosperitet koje će oni donijeti čovječanstvu.
Primjerice, Google je na konferenciji održanoj nedavno u Mountain Viewu, u Kaliforniji, predstavljajući svoja najnovija ostvarenja, poručio:
"Dok stojimo na vrhu nove ere, novih proboja u AI-ju, smišljamo načine na koje možemo pomoći. Imat ćemo priliku poboljšati živote milijardi ljudi. Dat ćemo priliku biznisima da napreduju i razvijaju se. Pomoći ćemo društvima da odgovore na najteža pitanja s kojima se moramo suočiti. No mi to ne uzimamo zdravo za gotovo. Stoga, iako su naše ambicije velike, naš pristup će uvijek biti odgovoran jer je naš cilj da AI bude svima od pomoći."
U ovim uvodnim riječima Googlea, baš kao i u prezentacijama drugih kompanija, prije svega OpenAI-ja koji je razvio ChatGPT, evidentna je dihotomija između koristi i opasnosti koju AI može donijeti.
Naime, brojni stručnjaci ističu da AI može biti od velike koristi čovječanstvu, osobito za ekonomiju, no istovremeno upozoravaju da bi u skoroj budućnosti mogao nadmašiti ljude i zamijeniti ih u brojnim poslovima te da bi se mogao koristiti za maliciozne svrhe poput širenja dezinformacija i opasnih ideologija.
Nedavno istraživanje investicijske banke Goldman Sachs pokazalo je da bi rašireno usvajanje umjetne inteligencije u razdoblju od deset godina moglo dovesti do povećanja godišnjeg globalnog BDP-a od 7% ili gotovo 7 trilijuna dolara.
S druge strane, prema istoj studiji, AI bi u narednih nekoliko desetljeća u svijetu mogao zamijeniti oko 300 milijuna radnih mjesta s punim radnim vremenom. Procjena je da bi u SAD-u i Europi mogao zamijeniti oko 25% radnih zadataka.
No, ima puno stručnjaka koji smatraju da su i optimistična i pesimistična predviđanja pretjerana, odnosno da su recentni proboji u Ai-ju prenapuhani.
Cijeli članak pročitajte na index.hr
Hrvatska 
Svijet 
Tržište rada 
Ljudi i karijere 
Istraživanja 
Zanimljivosti 
Bez komentara 
