Prijava
Traži
Ako bi se realizirao negativni scenarij vezan za pandemiju koronavirusa i ako bi izvoz usluga u Italiju, u kojima naš turizam sudjeluje sa 75 posto, pao za 27,5 posto, negativni utjecaj na hrvatski bruto domaći proizvod bi iznosio 0,5 posto. Jednako tako, kada bi robni izvoz u Italiju pao za 20 posto, BDP-a bi se smanjio za dodatnih 0,5 posto.
Ako bi istovremeno za te iznose pao izvoz roba i usluga, BDP bi bio manji za jedan posto na godišnjoj razini. I to samo zbog lošijeg poslovanja s Italijom. Nadalje, ako bi se slično dogodilo i s trgovinskim odnosima s Njemačkom, Austrijom i Slovenijom, hrvatsko gospodarstvo bi bilo na rubu stagnacije, možda i recesije, ove godine.
Analiza HGK
To proizlazi i iz analize Hrvatske gospodarske komore napravljene u ožujku 2019. U tom radu su analitičari HGK analizirali, između ostalog, koliko bi se trebao povećati izvoz roba i usluga prema Italiji da bi se BDP Hrvatske povećao za jedan posto.
Uz nerealnu pretpostavku da povećani izvoz ne bi povećao vrijednost ukupnog uvoza pokazivalo se, stoji u analizi, da bi za rast BDP-a od jedan posto robni izvoz prema Italiji trebalo povećati za oko 30 posto ili izvoz usluga za oko 40 posto.
“Uz realniju pretpostavku da bi povećanje izvoza prema Italiji dovelo do povećanja ukupne vrijednosti uvoza od barem 30 posto vrijednosti tog povećanog izvoza, robni bi izvoz prema Italiji trebalo povećati za oko 40 posto ili izvoz usluga za približno 55 posto”, ističe se u analizi.
Pritom valja kazati kako robni izvoz u Italiju čini približno 13 posto ukupnoga robnog izvoza Hrvatske, dok u izvozu usluga iz Hrvatske Italija sudjeluje s približno 10 posto. U 2018. smo u Italiju izvezli 2,1 milijardi eura vrijedne robe, a uvezli 3,1 milijardi eura, dok zadnji podaci za sektor usluge imamo za 2017. i prema njima nam je izvoz vrijedio 1,18 milijardi eura, a uvoz usluga 96 milijuna eura. Dakle, ukupno smo, kada se uzmu u obzir robe i usluge, u blagom trgovinskom suficitu.
Martina Dalić, bivša potpredsjednica Vlade, nam je, pak, kazala kako izračun HGK nije uzeo u obzir i druge negativne implikacije takvog potencijalnog negativnog scenarija, odnosno sve one “paralelne” poslove koje, u slučaju negativnog scenarija, ne bi bili obavljeni s drugim dobavljačima i poslovnim partnerima hrvatskih tvrtki koje rade s talijanskim kompanijama.
“Italija je naš najveći trgovinski partner i sigurno je da bi se bilo koji poremećaj u tom odnosu negativno odrazio na naše gospodarstvo, ali sada je zbilja jako teško pretpostaviti razmjere tih poremećaja. Sve zavisi od toga hoće li se priča s koronavirusom smiriti u idućih par tjedana ili će eskalirati u nekoliko sljedećih mjeseci, te što će u svemu tome biti s gospodarskim odnosima Hrvatske i Italije”, rekla nam je Martina Dalić, dodajući kako ipak smatra da “način na koji države širom svijeta reagiraju na ovaj problem neće ostati bez gospodarskih posljedica”.
Cijeli članak dostupan na: novac.jutarnji.hr
Hrvatska 
Svijet 
Tržište rada 
Ljudi i karijere 
Istraživanja 
Zanimljivosti 
Bez komentara 
