Pripravnicima plaće bez ograničenja, država 'pokriva' pola

Samozapošljavanje je ojačano s 55.000 na 70.000 kuna, a kroz zadržavanje u zaposlenosti poslodavci mogu akumulirati do 150.000 eura u tri godine.

Hrvatska je rekorderka po padu nezaposlenosti u Europskoj uniji, ali ne zbog propulzivnog rasta već u najvećoj mjeri iseljavanja, dok zaposlenost raste znatno sporije. U 2019. godini Vlada je namijenila više od dvije milijarde kuna za zapošljavanje i aktivaciju radno neaktivnih građana. Veći dio tog novca namijenjen je za aktivne mjere zapošljavanja, a dio za u specijalizirane programe za zapošljavanje teže uključivih skupina putem Europskog socijalnog fonda, najavio je ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić u HRT-ovoj emisiji U mreži prvog.

"Jedna od mjera, koja je bila izuzetno popularna 2018. i gdje smo imali dvostruko više korisnika nego godinu dana ranije jest samozapošljavanje. Upravo tu mjeru smo dodatno ojačali s 55.000 na 70.000 kuna ako se koristi 50 posto opreme", rekao je ministar. Novine čekaju i mjeru "pripravnik". Ona je uvedena prošle godine i osmišljena je da država daje polovicu plaće radnika privatnom sektoru po kojoj se ukida gornje ograničenje.

"Ako netko želi zaposliti, primjerice, IT inženjera i dati mu početnu plaću od 10.000 kuna neto, pola ukupnog troška plaće će financirati država", najavljuje Pavić. Dodaje da je tu mjeru pripravništva koristilo između 400 i 500 poslodavaca u privatnom sektoru te oko 2000 u reguliranim profesijama u javnom sektoru. Ove godine ona će se dodatno promovirati među privatnim poslodavcima da radnicima mogu dati veće plaće, s ciljem da mladi ljudi posao traže u Hrvatskoj, a ne u inozemstvu.

Kompenzacije poslodavcima
Rast plaća dobra je vijest za radnike, no poslodavcima znači veće opterećenje i udar na konkurentnost. S tim na umu, jedna od novih mjera Hrvatskog zavoda za zapošljavanje bit će kompenzacijske mjere. "Znamo da smo ove godine dignuli minimalnu plaću za devet posto, 23 posto je porasla plaća u mandatu ove Vlade, ali smo svjesni da dizanjem te plaće ugrožavamo radno intenzivne industrije i upravo radi njih smo dodatno ojačali mjeru zadržavanja u zaposlenosti, gdje će poslodavci moći akumulirati do 150.000 eura u tri godine, dakle gotovo milijun kuna", kaže Pavić.

Uz to je, kaže, ostavljena olakšica od 50 posto na doprinose za one poslodavce koji daju minimalnu plaću u ovoj godini. "Prema tome, s jedne strane želimo mlade potaknuti na što veći broj samozapošljavanja, potičemo poslodavce da daju što veće plaće, isto tako osigurali smo dovoljno sredstava za kompenzacijske mjere radno intenzivnim industrijama, a također imamo specijalizirane programe za zapošljavanje žena, osoba s invaliditetom, mladih i onih koji su u nepovoljnom položaju na tržištu rada", kaže.

U 2019. država sprema i sustav vaučera za praćenje rada onih koji su prošli prvu godinu, odnosno koji ulaze u drugu godinu mjere aktivne politike samozapošljavanja. Osvrćući se na dvije milijarde kuna "težak" paket mjera za zapošljavanje, glavni direktor Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) Davor Majetić smatra da je to puno novca, naročito za zemlju kao što je Hrvatska.

Članak je u skraćenom izdanju preuzet s poslovni.hr gdje možete pročitati originalnu, dulju verziju.