Prijava
Traži
Nakon problema državnog obrazovanja i stručnog usmjeravanja u industriji koji se raspravljao tijekom prvog panela, glavni fokus drugog panela bili su dvostruko oporezivanje, porezno opterećenje te usporedba Hrvatske s drugim državama Europske Unije i šire.
Jedan od većih problema s kojim su suočene današnje IT tvrtke u Hrvatskoj jest porezno opterećenje zbog kojeg teško mogu konkurirati na samom tržištu i zapošljavati stranu radnu snagu s čime se složio i Alan Sumina, osnivač hrvatske tvrtke Nanobit. Objasnio je kako bi zbog neadekvatnog kadra u Hrvatskoj trebali zapošljavati strane ljude, ali da često nisu često u mogućnosti zbog znatno manjih plaća u Hrvatskoj u odnosu na strano tržište.
Kao pozitivan primjer rješenja ovog problema naveo je Rumunjsku koja je prilikom ulaska u Europsku uniju smanjila porez na dohodak zaposlenih u IT sektoru s 16% na 0% kako bi potaknula zadržavanje mladih te otvaranje tvrtka unutar države.
"Ako gledamo samo opterećenje pojedino, ono po BDP-u iznosi oko 36-37 posto, u Europskoj Uniji prosječno je 40 posto. Na prvi pogled mi smo malo ispod prosječnog opterećenja Europske Unije, ali smo i ispod prosjeka razvijenosti Europske Unije. Ako uzimamo slabije razvijene države kao što je Rumunjska, tamo je opterećenje 27,7 posto, u Bugarskoj 27,8. U tom kontekstu mi smo previše porezno opterećeni i jednostavno moramo ići prema rasterećenju.“, izjavio je Željko Pađen iz odjela za ekonomske analize HGK.
Hrvatska pritom ima znatno veći problem jer porez na dohodak zaposlenih može iznositi i do 40%.
Na pitanje je li moguće oporezivanje dohotka u vezi sa zanimanjem smatra kako se sigurno može pokušati nešto s početnim usmjerenjem na smanjenje porezne stope za najviše plaće.
Mario Mihoković iz LGM Gamesa, osvrnuo se na sljedeći problem dvostrukog oporezivanja s kojim se često susreću tvrtke industrije računalnih igara. Kao primjer, uzeo je prodaju proizvoda putem Steam servisa koji su također oporezani u Americi neovisno o njihovom mjestu prodaje.
Kao dodatni problem naveo je državnu administraciju i usporeno razrješavanje projekata.
„Vani za pokretanje investicije svjetski popularne igre ne trebaju 15 milijuna dozvola. To nije projekt koji se priprema 5 godina. Ne trebaju vam industrijske hale. Trebate samo ljude sa znanjem i onda brzo možete pokrenuti projekt i vratiti dobit u 2-3 godine.“
Uz navedene probleme, mnoge su članice Europske unije ipak brzorastuće i sve konkurentnije u industriji te mogu pružiti pozitivan primjer Hrvatskoj.
„Kreiranje videoigara kao djelatnost je primijećena kao otporna na krizu. Najbolji primjer za to je Poljska koja je kroz svoje postojeće programe aktivno gradila taj sektor i danas je velesila. Poljska je jedina zemlja koja posjeduje svoj digitalni sustav za distribuciju koji jedini trenutno može parirati Steamu. Ako imate dobru ideju za igru, možete ju prijaviti u njihovo ministarstvo kulture i dobiti poticaj za razvoj ideje. Ministarstvo će vam pomoći i ako se sami prijavite za neki europski poticaj. Zašto ne bismo to imali i u Hrvatskoj“, objasnio je Ante Vrdelja, tajnik Klastera hrvatskih proizvođača računalnih igara.
Savjetnik premijera Tihomira Oreškovića – Davor Huić, osvrnuo se na moguća rješenja koja se fokusiraju na nacionalnom programu reformi s četiri područja. Glavni je fokus makroekonomska stabilnost i porezna reforma. Drugo područje ove reforme je poslovna klima koju vlada želi značajno popraviti, dok je treća usmjerenje na ukidanje žiga i parafiskalnih nameta.
Ostatak vijesti pročitajte na portalu ictbusiness.info
Hrvatska 
Svijet 
Tržište rada 
Ljudi i karijere 
Istraživanja 
Zanimljivosti 
Bez komentara 
