Radnicima se dnevno nudi 2000 radnih mjesta

Radnici koji se nalaze u evidenciji nezaposlenih na HZZ-u nemaju više, kao nekad, mogućnost odbiti ponuđeni posao.

Unatoč krizi koja trese gospodarstvo i velikom broju nezaposlenih, na hrvatskom tržištu rada ne vlada baš potpuno mrtvilo te se i dalje dnevno nudi zavidan broj radnih mjesta.

Iako broj objavljenih potreba za radnicima varira na dnevnoj bazi, svaki se dan radnicima u Hrvatskoj nudi oko 2000 radnih mjesta. Tako je na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje (HZZ) protekloga petka objavljeno 1127 oglasa za 2241 radno mjesto. Pritom je najviše radnika, točnije 401, traženo u ugostiteljstvu i turizmu, kažu u HZZ-u. Uz to, traženo je 376 trgovaca, promotora i oglašivača, 224 građevinara i geodeta te 218 strojara i brodograditelja. Najnovije potrebe za radnicima ne odstupaju od uobičajenih, odnosno sektori ugostiteljstva i trgovine i inače trebaju najviše radnika, tako da se to ni u vremenu krize nije promijenilo.

A radnici koji se nalaze u evidenciji nezaposlenih na HZZ-u nemaju više, kao nekad, mogućnost odbiti ponuđeni posao. »Prema novoj regulativi, stvar je poprilično jasna. Naime, posljedica svakog odbijanja posla je brisanje iz evidencije«, rekla je Vjesniku glasnogovornica HZZ-a Matijana Blašković.
»Sve nezaposlene osobe koje su evidentirane na Zavodu moraju prihvatiti ponuđeno zaposlenje ako je ono dogovoreno profesionalnim planom koji dogovara nezaposlena osoba i savjetnik za zapošljavanje. Ako su osobe u evidenciji nezaposlenih dulje od 12 mjeseci, moraju prihvatiti i svaki drugi ponuđeni posao ako on odgovara procijenjenim psihofizičkim sposobnostima nezaposlenih radnika« kaže Matijana Blašković. Radnik, pritom, napominje ona, mora prihvatiti i ponuđeno zaposlenje izvan mjesta boravka. Točnije, do 50 kilometara udaljenosti od mjesta prebivališta svaki posao, a ako se ponuđeni posao nalazi dalje od 50 kilometara udaljenosti od prebivališta, mora ga prihvatiti ako poslodavac osigura odgovarajući smještaj.
Pritom postoje i iznimke. »Naime, trudnica, jedan od roditelja s djetetom do osme godine života, jedan od roditelja djeteta s težim smetnjama u razvoju ako je drugi roditelj zaposlen, jedan od roditelja s troje i više malodobne djece ako je drugi roditelj zaposlen te roditelj koji samostalno skrbi o djetetu do 15. godine života može odbiti posao izvan mjesta prebivališta a da ne bude brisan iz evidencije nezaposlenih«, naglašava glasnogovornica HZZ-a.
Prema istraživanju koje je nedavno proveo jedan internet portal, na preseljenje zbog bolje poslovne prilike u Hrvatskoj je spremno 66 posto radnika. Slično istraživanje o mobilnosti radne snage provedeno je i 2005. godine, a kada se usporede rezultati, vidljivo je da je mobilnost radne snage u posljednje četiri godine smanjena za 13 posto. Ujedno, istraživanje je pokazalo i da su na preseljenje zbog posla spremniji muškarci nego žene. Također, stupanj obrazovanja ne utječe na spremnost na preseljenje, a najmobilnijim radnicima u Hrvatskoj pokazali su se stanovnici središnje i istočne Hrvatske, dok su preseljenju manje skloni stanovnici Dalmacije te Istre i Kvarnera. Kao najpoželjnija odredišta za preseljenje navedena su Istarska županija i Zagreb.
Ove je godine, u odnosu na 2005., porastao i broj neodlučnih radnika kada je u pitanju preseljenje. Naime, prije četiri godine bilo ih je 13 posto, a danas je čak 25 posto onih koji ne mogu odlučiti jesu li se spremni preseliti zbog posla. Relativno slabu mobilnost hrvatskih radnika stručnjaci objašnjavaju, među ostalim, i činjenicom da su ljudi u našoj kulturi dosta vezani uz nekretnine, kuće i stanove, te da iz tog razloga mobilnost kakva postoji u svijetu u Hrvatskoj nije uzela maha.

Najveću spremnost na preseljenje, više od 80 posto, pokazuju oni koji imaju primanja do 2000, odnosno 4000 kuna, pokazuje istraživanje. Kao najvažniji razlog za preseljenje sudionici istraživanja naveli su veću plaću ili dodatne financijske beneficije, a slijedi bolja kvaliteta života, mogućnost osobnog razvoja i razvoja kompetencija te zanimljiviji posao. Najmanji postotak ispitanika, odnosno njih jedan posto, spreman je preseliti zbog manje odgovornosti na poslu.

Ove godine zaposlilo se 110.948 osoba
U razdoblju od siječnja do kraja studenoga ove godine ukupno se zaposlilo 110.948 osoba, kažu u HZZ-u. Od toga, 17.936 osoba zaposlilo se van mjesta prebivališta, dok se u istom razdoblju prošle godine izvan prebivališta zaposlilo 17.912 osoba. Također, u tom razdoblju, 1269 radnika zaposlilo se u inozemstvu.