Za izlazak iz krize nužne su reforme, bolji zakon o radu i rješenje za škverove.Zbog lavine stečaja koji tresu gospodarstvo, Hrvatska se sve više približava rekordnoj brojci nezaposlenih koju je imala u ožujku 2002. godine.
Tada je, naime, na burzi rada bilo prijavljeno nešto više od 415.000 naših sugrađana. I tada, kao i danas, Hrvatskom je harao stečajni tsunami, koji je iz mjeseca u mjesec punio novim regrutima evidencije Zavoda za zapošljavanje. Računica pokazuje da je u prve dvije godine mandata Vlade Ivice Račana bez posla ostalo oko 74.000 ljudi, nakon čega dolazi do pokretanja investicijskog ciklusa u cestogradnji i promjene trenda, pa kraj svog mandata Račanov kabinet dočekuje s nešto više od 310.000 nezaposlenih.
Taj se broj narednih godina nastavio smanjivati, što zbog nastavka investicijskog ciklusa u gradnji autocesta, što zbog HDZ-ova zapošljavanja u državnoj upravi, javnim poduzećima i lokalnoj samoupravi. No, onda je došla kriza, iz koje Hrvatska nikako da ispliva već četvrtu godinu za redom, a s njom i prava eksplozija nezaposlenosti, tijekom koje se ugasilo preko 100.000 radnih mjesta, gotovo isključivo u privatnom sektoru.
Nezaposlenih je danas, prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ), gotovo 343.000. Toliko ih je, naime, u evidencijama HZZ-a bilo upisano krajem veljače. Samo u odnosu na kraj prošle godine - dakle, tijekom siječnja i veljače - broj nezaposlenih porastao je za gotovo 28.000. Kako sada stvari stoje, taj će se broj sljedećih mjeseci nastaviti povećavati.
Na to je, uostalom, nedavno ukazao i prvi potpredsjednik Vlade i ministar gospodarstva Radimir Čačić , koji je procijenio da bi broj nezaposlenih u svibnju mogao doseći 350.000, nakon čega bi se trebao početi smanjivati.
No, neovisni ekonomisti manje su optimistični od Čačića. Ova će godina, tvrdi Zdeslav Šantić, makroekonomist SG Splitske banke, biti u znaku smanjivanja zaposlenosti i rasta nezaposlenosti, a slično nas čeka i u prvoj polovici sljedeće godine.