Kako bi povećali učinkovitost i potaknuli kreativnost zaposlenih, sve više menadžera, osobito u području informacijske tehnologije i komunikacija, omogućuje fleksibilno radno vrijeme i nude rad izvan ureda. Najdalje u tome otišla je Finska u kojoj se, za razliku od mnogih zemalja, fleksibilno radno vrijeme doživljava kao pravo, a ne kao povlastica radnika.
Istraživanje globalne tvrtke Grant Thornton provedeno među 39 zemalja pokazuje da 92 posto tvrtki u toj zemlji zaposlenicima nudi fleksibilno radno vrijeme, a na drugom mjestu je Švedska s 85 posto tvrtki. S druge strane, najrigidniju radnu etiku ima Japan s 18 posto i Grčka u kojoj samo 26 posto kompanija ima fleksibilno radno vrijeme. Od 2011. godine, kad su postali poznati ti podaci, intenzivirane su i rasprave o koristima fleksibilnog radnog vremena diljem svijeta. Prema podacima koje navodi BBC, danas ga koriste mnoge velike globalne kompanije, kao što su Virgin, PwC i Dixons Carphone, a prilagodljiv radni ritam omogućuju i nacionalna radna zakonodavstva, od Finske do Australije i Velike Britanije. Još 1996. godine Finska je uvela zakon koji većini zaposlenih omogućuju da na posao mogu doći tri sata ranije i otići tri sata kasnije.
Ta mala zemlja s oko 5,5 milijuna stanovnika, poznata po svom IT sektoru, sada ide i korak dalje: od 2020. godine većina stalno zaposlenih imat će pravo odlučiti gdje i kada će raditi najmanje pola radnog vremena. Zaposlenici će i dalje morati raditi 40 sati na tjedan, ali pritom mogu raditi iz vikendice ili iz omiljenog kafića. Smisao je da bolje usklade svoje poslovne i privatne obaveze. No, mnogi to već i koriste u praksi. BBC navodi primjer IT-evca Miika Härkönena koji je mračne zime u Helsinkiju poželio zamijeniti sunčanim danima i sa šefom je dogovorio da šest mjeseci radi iz španjolske Malage.
Cijeli članak dostupan na: novac.jutarnji.hr