Unatoč gospodarskom rastu u 2013. stagnacija nezaposlenosti

Unatoč optimističnim najavama rasta bruto nacionalnog proizvoda, u idućoj godini ne možemo očekivati pad stope nezaposlenosti. Za rast zaposlenosti potrebna je mnogo veća stopa rasta, objašnjavaju stručnjaci.

"Prva mjera treba biti očuvanje zaposlenosti, a sasvim sporedna gospodarski rast".Procjene rasta za iduću godinu, bilo da je riječ o Linićevih 1,7 posto, Vujčićevih jedan posto ili EBRD-ovih 1,2 posto na trenutak su pobudile nadu da bi u Hrvatskoj mogla porasti zaposlenost. Međutim, samo na trenutak jer su ekonomski analitičari ubrzo objasnili da je riječ o premalim pomacima u ekonomiji.

"Te procjene rasta mogu biti na nekoj takozvanoj trendovskoj formi da se kaže da smo ove godine dosegnuli dno i da ne može biti niže. I ako išta radimo, to će se onda odraziti u pokazateljima rasta. Međutim, to je jedna velika zabluda. Ako se ne poduzmu mjere aktivne ekonomske politike, onda bismo nažalost, po mojoj procjeni, nastavili stagnaciju", ističe Ljubo Jurčić.

Za pad nezaposlenosti Hrvatska treba ostvariti stopu rasta od pet posto, naglasio je predsjednik Hrvatske udruge poslodavaca Ivica Mudrinić. S njim se slaže i ekonomski analitičar Damir Novotny koji kaže da bi se taj rezultat mogao doseći jedino porastom investicija u privatnom sektoru.

"Privatni sektor u ovom trenutku nema snage, domaći privatni sektor nema snage za novo zapošljavanje, a Vlada nedovoljno radi na privlačenju inozemnih stranih ulaganja koja su prošle godine bila 200 milijuna eura, a ove godine možda 100 milijuna eura, dakle nedovoljno da bi se pokrenuo novi ciklus zapošljavanja", rekao nam je Novotny.

Lagani pad nezaposlenosti Hrvatska bi mogla zabilježiti ulaskom u Europsku uniju, no u tom slučaju imali bismo odljev mozgova što je opet udarac za domaću ekonomiju.

"Tada će nam biti dostupna financijska omotnica sa svim onim pogodnostima koje nosi taj paket dobrodošlice. I to će s jedne strane biti impuls za domaće investitore i s druge strane poticaj za međunarodne investitore da na hrvatskom tržištu lociraju jedan dio svojih investicija", pojašnjava Novotny.

Ljubo Jurčić radije bi slijedio primjer koji su na početku krize primijenile, kako ih on naziva, "pametne zemlje" Amerika, Engleska, Njemačka i Japan.

"Prva mjera je bila očuvanje zaposlenosti, a sasvim sporedna mjera je bila gospodarski rast. U takvoj je situacija Hrvatska. Znači, u idućoj godini nama apsolutno više neće biti bitna stopa rasta, neće biti bitan kreditni rejting, neće deficit državnog proračuna, tečaj, nama će biti bitno imaju li ljudi posao ili ne. To postaje prvoklasno političko pitanje",ističe Jurčić.

A tu ponovno nastupa Vlada sa svojim mjerama. Nama ostaje nada da će se ostvariti barem procjene o rastu BDP-a.