Koronakriza, potres u Zagrebu, sada i poplava ostavili su traga i na tržištu rada
Mjerama Vlade spriječena su masovna otpuštanja, no problemi koji su postojali i prije svih ovih događaja dodatno su se produbili.
Iako su se u Vladi svi kleli da spašavaju radna mjesta, nije sve tako crno na bijelo. U vrijeme koronakrize radno mjesto izgubilo je 16.655 osoba. Potporama države očuvano je 618.859 radnih mjesta. 104.476 poslodavaca apliciralo je za tu mjeru.
Građevinari rade punom parom. Prebukirani su u sljedećih godinu i pol, a građani se otimaju da prvo njima dođu. Potražnja će biti još veća kada se donese zakon o obnovi Zagreba. Mnogi koriste ovu situaciju da bi lovili u mutnom, od raznoraznih nabijanja cijena pa sve do nekvalitetnog rada.
"Mi trenutačno imamo sedamdesetak zaposlenika i treba nam barem još toliko. Gdje ćemo ih naći? U okruženju više nema, mi imamo nešto naših djelatnika iz Albanije, ali to isto već ponestaje. Ne znam. Jednostavno ne znam", rekao je vlasnik građevinske tvrtke Toni Trojnar.
Učenici koji sada upišu ova obrtnička zanimanja za tri godine, kada završe školu, imat će sigurno radno mjesto. A dok oni budu zapošljavali, mjeseci koji dolaze za druge su neizvjesni. Nove mjere ovise o europskom novcu, Severa brine što će biti ne dođe li taj novac dovoljno brzo.
"Ovi poslodavci koji su izdašno koristili mjere u ovom razdoblju, kad te mjere presuše, ako se ne nađe novi izvor za neke drukčije mjere, u tom će slučaju hladnoglavo isporučiti te radnike državni na skrb", zaključio je.
Članak je u skraćenom izdanju prenesen s portala dnevnik.hr