Prije nekoliko mjeseci činilo da će uslijediti val masovnih gašenja tvrtki, ali zasad se čini da taj udar još nije zahvatio gospodarstvo
Štoviše, s krajem lipnja, kako pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku, broj registriranih trgovačkih društava u Hrvatskoj dosegnuo je rekordnu razinu, a broj aktivnih tvrtki tek je blago smanjen u odnosu na rekordnu 2019., s tim da nije riječ o dramatičnom podbačaju znamo li da je s početkom ožujka praktički bio prekinut gospodarski život.
Naravno, punu sliku stanja i posljedica koje je pandemija prouzročila statistika će pokazati u drugom dijelu godine, kada će velik broj tvrtki prestati na životu držati vladine potpore za minimalne plaće i mjere za pomoć u očuvanju likvidnosti, a prestat će i odgode ovršnih postupaka, te plaćanja obveza državi.
Zadnjeg dana lipnja ukupno je u Hrvatskoj bilo registrirano 211.400 trgovačkih društava, gotovo 12 tisuća više nego u isto vrijeme prošle godine, a od ožujka broj registriranih povećan za više od 2,1 tisuću.
Udjel aktivnih tvrtki nije se pri tom mijenjao, čak je i blago povećan, s 62 na 63 posto, no usporede li se brojke s kraja lanjskog lipnja, aktivnih je poduzeća ipak nešto manje. Točnije, za nešto više od 2,3 tisuće u apsolutnim brojkama, a njihov udjel u ukupnom broju registriranih bio je 67,5 posto.
Uobičajeno je, velikim dijelom i zbog strukture hrvatskog gospodarstva, da se s proljećem podiže aktivnost i brojnost poduzetnika, kulminira u ljeto i slabi pred sam kraj godine, no ova će 2020. definitivno biti netipična, nepredvidiva i neizvjesna godina.
Ono što se, pak, može iščitati iz DZS-ovih podataka o poduzetničkoj strukturi jest da se obrti i slobodna zanimanja zasad pokazuju puno žilavijima i još jače odlijevaju pandemijskoj nesigurnosti od klasičnih poduzeća. Aktivno ih je, naime, krajem lipnja bilo 87,3 tisuće, tisuću više nego prije godinu dana, a čak pet tisuća više nego u primjerice lipnju 2017. godine.
Građevinski sektor jedan je od onih koji je najviše “prkosi” koronavirusu, a vidljivo je to i kroz nastavak rasta i broja registriranih i aktivnih poduzeća, kao i obrtnika u toj branši. Aktivno je krajem lipnja bilo više od 16 tisuća tvrtki i 8,8 tisuća obrta u ovoj djelatnosti.
Premda je u proteklom razdoblju najviše apela za pomoć državi stizalo od prijevoznika, posebice putničkog, broj poduzeća koja su aktivna je u porastu, kako u odnosu na proljeće, tako i u odnosu na lanjski lipanj.
U turizmu broj aktivnih tvrtki i obrta neznatno je smanjen u odnosu na lanjske brojke. Primjerice, aktivno je krajem lipnja bilo 13,5 tisuća tvrtki i 8,3 tisuće obrta koji se bave pružanjem usluga smještaja i hrane, dok ih je godinu ranije bilo 14 tisuća registriranih kao poduzeća, odnosno 8,7 tisuća obrtnika.
U sektoru trgovine, koja broji i najveći broj poduzeća i obrtnika, ova je godina ipak ostavila traga – aktivnih tvrtki bilo je gotovo 2 tisuće manje nego lani u lipnju, nešto više od 28 tisuća, a za 500-tinjak je manje i obrta koji se bave trgovinom. Bilo ih je aktivno krajem lipnja 9,3 tisuće.
Poduzetnici koji se ne predaju mahom su mikro ili mali poduzetnici s manje od 10 zaposlenih, a od ukupnog broja svih registriranih pravnih osoba, dakle, ne samo poduzeća, nego i ustanova, udruga i organizacija, svega ih 265 ima više od 500 zaposlenih.
Članak je u skraćenom izdanju prenesen s portala poslovni.hr