Za mjere aktivne politike zapošljavanja 358 milijuna kuna

Za provedbu mjera aktivne politike zapošljavanja u 2012. godini Vlada je u državnom proračunu osigurala 358 milijuna kuna, što je 27 posto više nego u prošloj godini, istaknuto je u Osijeku na predstavljanju mjera nacionalnog plana zapošljavanja održanog u organizaciji osječkog regionalnog ureda Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) i osječke područne službe Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.

Zaprimanje zahtjeva za te mjere u HZZ-u je počelo 6. ožujka, a mjere se odnose na potpore za zapošljavanje i samozapošljavanje, potpore za usavršavanje, obrazovanje nezaposlenih, stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa i javne radove.

Prošle je godine mjerama aktivne politike zapošljavanja u Osječko-baranjskoj županiji bilo obuhvaćeno 4.027 osoba, i za to je poslodavcima, obrazovnim ustanovama i nezaposlenim osobama bilo isplaćeno oko 40 milijuna kuna, rekao je voditelj Odsjeka mjera aktivne politike zapošljavanja osječkog HZZ-a Miroslav Vanek.

Kazao da se, s obzirom na više novca, očekuje uključenje većeg broja nezaposlenih osoba te kako je od početka zaprimanja zahtjeva do sada zaprimljeno više od tisuću zahtjeva za uključivanje u javne radove.

Vanek je uz ostalo objasnio kako su uvjeti za dobivanje potpore za zapošljavanje da poslodavac u proteklih šest mjeseci nema otpuštanja iz gospodarskih ili organizacijskih razloga, da u posljednjih godinu dana ima isti ili povećani prosjek zaposlenih te da redovno isplaćuje plaće, uplaćuje poreze i doprinose.

Pravni savjetnik osječkog ureda HUP-a Ivan Sarić kazao je kako da bi mjere i potpore za zapošljavanje trebalo decentralizirati, odnosno prilagoditi specifičnim potrebama i stopama nezaposlenosti pojedinih područja i regija.

Neke od mjera potrebno je učiniti fleksibilnijim, jer ima situacija da poslodavac u slučaju da ne može pronaći zamjenskog radnika za osobu za koju je počeo primati potporu mora vratiti cjelokupni iznos koji je do tada primio, iako je do kraja sufinanciranja zapošljavanja ostalo pola mjeseca, ili mjesec dana, upozorio je Sarić.

Mrsić najavljuje promjene u sustavu zapošljavanja
Hrvatska treba promijeniti razmišljanje o sustavu zapošljavanja, odnosno osigurati obrazovanje za zapošljiva zanimanja kako mladi ne bi završavali na burzi rada jer nema posla u zanimanju za koje su se školovali, izjavio je ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić prilikom današnje posjete Sajmu poslova za područje Zagreba i Zagrebačke županije.

Ministarstvo rada zajedno s ministarstvima znanosti i obrazovanja, gospodarstva, te poduzetništva i obrta kreće u sveobuhvatnu analizu tržišta rada kako bi se vidjelo kakva zanimanja će Hrvatskoj trebati 2020. ili 2030. godine, a primjena tih saznanja u planiranju obrazovanja očekuje se u školskoj godini 2013./2014., najavio je Mrsić.

Nema smisla da ljudi završe fakultete, oni, obitelj i država ulože sredstva, a onda završe na Zavodu za zapošljavanje. Vrijeme je da promijenimo način razmišljanja po kojem imamo jedno zanimanje i radimo u jednoj tvrtki do kraja života. Ubuduće će se tijekom života promijeniti dva do tri zanimanja i dvije do tri tvrtke, kaže Mrsić.

Najavio je donošenje novog Zakona o poticanju zapošljavanja kojim će se osloboditi poslodavce plaćanja doprinosa za zapošljavanje nikad zaposlenih osoba i onih koji su nezaposleni duže od dvije godine.

Također će proširiti broj zanimanja u kojima će mladih bez radnog iskustva moći volontirati godinu dana kako bi stekli iskustvo, te će se uvesti institut vaučera za zapošljavanje sezonskih radnika koji bi uz nadnice dobivali i doprinose na temelju kojih bi ostvarili pravo na dio mirovinskog staža.

Na Sajmu poslova 2012. za područje Grada Zagreba i Zagrebačke županije sudjeluje 56 izlagača - poslodavaca, obrazovnih ustanova i jedinica lokalne samouprave.
Po riječima pročelnice Područne službe Zagreb Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) Vesne Matijašević, radi se o šestom Sajmu poslova koji HZZ organizira u cijeloj Hrvatskoj.

Cilj nam je informiranje tražitelja zaposlenja i olakšanje tranzicije iz trenutne nezaposlenosti u buduće zapošljavanje, odnosno da se prepozna HZZ kao partner u tom razdoblju. Sajam poslova je tržište rada u malom, da zainteresirani vide kako to funkcionira, kaže Matijašević.

Nezaposlenima i ostalim tražiteljima zaposlenja na sajmu je omogućeno uspostavljanje kontakta s poslodavcima, predstavljanje i predaja životopisa poslodavcu, prikupljanje informacija o kretanjima na tržištu rada, sudjelovanje na radionicama za razvijanje vještina uspješnog traženja posla i informiranje o mogućnostima obrazovanja i usavršavanja.

Ove godine broj izlagača nije porastao, što je prvenstveno posljedica krize. To znači da su poslodavci oprezni, no kada se gospodarstvo pokrene povećat će se i broj izlagača, rekla je Matijašević.