Predsjednica Republike, guvernerka HNB-a, glavna državna inspektorica, šefica kolodvora... neke su od ženskih inačica zanimanja koja kod nas u pravilu obavljaju muškarci.
No, prema izmjeni Nacionalne klasifikacije zanimanja sada i ta, kao i tisuće drugih zanimanja, osim “muških” oblika imaju i “žensku” inačicu.
Jezik brži od birokracije
Državni zavod za statistiku donio je “muško-žensku” klasifikaciju zanimanja na temelju Nacionalne politike za promicanje ravnopravnosti spolova. Istina, s godinu dana zakašnjenja. Do sada je većina poslova bila samo u muškom rodu, iako mnoge od njih ravnopravno obavljaju i žene. Svakodnevni jezik, srećom, brže je od birokracije prihvaćao ženske inačice. Nova klasifikacija donosi mnogo novih pojmova.
Primjerice, rudar/rudarica, seljak/seljakinja, miner/minerica, tjelohranitelj/tjelohraniteljica, mornar/mornarka, lovac/lovkinja, ribar/ribarka, vatrogasac/vatrogasica, pilot/pilotkinja, ronitelj/roniteljica, vodič/vodičica, brijač/brijačica, klaun/klaunica, pečenjar/pečenjarica, monter/monterka, bravar/bravarica...
Ostala je diskriminacija
No, i dalje ne postoji ženski oblik za “drvosječu”, “knjigovežu”, “vođu palube”, “pazikuću”, “krupjea”, “diskdžokeja”, “tekstopisca”... S druge strane, neki poslovi i dalje su samo u ženskom rodu - “gatara”, “babica”, “sobarica”, “servirka”, “dadilja”, “striptizeta”, “ kućna pomoćnica”, “glačara”, “pralja”...
- Ostala je diskriminacija prema ženama, ali i prema muškarcima. Posebno je uvredljivo što su zanimanja koja su vrlo nisko rangirana ostala isključivo u ženskom rodu - upozorava Bojana Genov, koordinatorica Ženske mreže.
Autorica: Veronika Rešković