Znate li kako prijeći iz prijevremene u starosnu mirovinu?

Doživotna penalizacija prijevremenog umirovljenja jedna je od najvećih nepravdi mirovinskog sustava, jer ni nakon stjecanja životne dobi za starosnu mirovinu umanjenje ne prestaje.

Također, različitim zakonima propisani su različiti postoci kažnjavanja pa je nekima mirovina umanjena za maksimalnih 20, 18 ili 12 posto, ovisno kada su u nju otišli. Ipak, postoji način kako prijeći iz prijevremene u starosnu, a sam time i veću mirovinu. Nije jednostavno, ali nekima će se svakako isplatiti.

Institut prijevremene mirovine duboko je nepravedan iz tri razloga. Prvo, penalizacija je previsoka, iako je novim umirovljenicima od ove godine (vrijedi i za umirovljene 2019.) ona smanjena na 0,2 posto po mjesecu ranijeg odlaska u mirovinu (maksimalno pet godina prije prvih uvjeta za starosnu s najviše 12 posto umanjenja).

Drugo, za razliku od starosne koja uvjet staža postavlja na 15 godina, potrebno je raditi najmanje 35 godina (za žene manje u prijelaznom periodu).

Treće, umanjenje koje se kreće sve do petine mirovine po starom zakonu doživotno je. Ako pak želite da se to promijeni morat ćete zapeti i to u doslovnom smislu te riječi.

Ako se zaposlite kao prijevremeni umirovljenik uz isplatu mirovine i skupite godinu dana staža, za što ćete morati raditi najmanje dvije godine, jer se u radnom odnosu smije biti do polovine radnog vremena, možete zatražiti novi izračun mirovine i na taj način prijeći u starosnu. Uvjet je da nakon prestanka radnog odnosa zadovoljavate uvjet životne dobi, jer staž već imate, iako će vam se onaj dodatni uračunati u novi izračun mirovine.

To bi svakako trebalo vrijediti za one koji su u prijevremenu mirovinu otišli godinu dana ranije od uvjeta za starosnu, ali i za građane koji su to učinili i maksimalnih pet godina prije, ako su u međuvremenu radili i napunili potrebne godine života.

Ovo naravno nije ni izbliza jednostavan način, jer imamo mnogo građana koji imaju zakonsku, ali ne i realnu mogućnost zaposliti se, s obzirom na to da im rad više ne “dopuštaju” godine, zdravstveno stanje ili pak ne mogu pronaći adekvatan posao. O tome svjedoči i sama brojka o svega 3.000 zaposlenih korisnika prijevremene mirovine od njih ukupno oko 200.000. Onih u starosnoj mirovini do polovine radnog vremena zaposleno je triput više, ali tu mogućnosti imaju od prije, dok ovi prethodni samo posljednjih godinu dana pa je za očekivati da će ih s vremenom ipak biti nešto više.

Uvjet za odlazak u prijevremenu mirovinu sada je za muškarce 60 godina života i 35 staža, a za žene 57 godina i 6 mjeseci života i 32 godine i 6 mjeseci mirovinskog staža. Svake slijedeće godine njima se oba uvjeta povećavaju za po tri mjeseca, sve dok se u konačnici ne izjednače s muškarcima. Važno je pritom da kod prelaska iz jedne u drugu vrstu mirovine radom nakon njegova prestanka u tom trenutku ispunjavate propisane uvjete.

Ovako su ovu mogućnost pojasnili iz Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje:
“Korisnik prijevremene starosne mirovine ili starosne mirovine za dugogodišnjeg osiguranika koji je nakon stjecanja prava na mirovinu navršio najmanje jednu godinu staža osiguranja može nakon prestanka zaposlenja, odnosno obavljanja djelatnosti po osnovi koje je obvezno osiguran na mirovinsko osiguranje ostvariti pravo na novu starosnu mirovinu, odnosno prijevremenu starosnu mirovinu ili starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika ako su ispunjeni uvjeti godina života i mirovinskog staža. Nova mirovina odredit će se prema ukupno navršenom mirovinskom stažu i ostvarenim vrijednosnim bodovima prije i poslije ostvarivanja prava na mirovinu” – rekli su iz HZMO-a novinarima portala Mirovina.hr

Točno takva formulacija stoji i u 100. članku Zakona o mirovinskom osiguranju.

Također, pri određivanju nove prijevremene starosne mirovine ili prava na starosnu mirovinu polazni faktor na temelju kojega je bila određena prijašnja prijevremena starosna mirovina povećava se za 0,3% po mjesecu za svaki mjesec za koji je bila obustavljena isplata mirovine zbog zaposlenja ili obavljanja djelatnosti, a tako povećani polazni faktor može iznositi najviše do 1,0.

Mirovina se od 1. siječnja 2019. godine ne obustavlja prijevremenim umirovljenicima koji rade do polovine radnog vremena, a raditi se može i cijelo radno vrijeme, bez obzira na vrstu mirovine, ali uz njezinu obustavu, nakon čega je također moguće zatražiti novi izračun.

Također, na isti se način, dakle radom u mirovini, ranije umirovljenim majkama mogu priznati dodatni mjeseci ili godine staža, ovisno o broju djece, o čemu više možete pročitati na ovom linku.

Članak je prenesen s portala mirovina.hr